"Rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna, dio je sveobuhvatne i cjelovite porezne reforme", istaknuo je Marić.

Promjenama u sustavu poreza na dohodak cilj je povećanje raspoloživog dohotka većine građana, a među njima, istaknuo je, i visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku i pronalaze visoko plaćene poslove u drugim zemljama EU-a.

Marić je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna, plaćali porez na dobit po stopi od 12 posto.

"Namjeravamo smanjiti i opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno, kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kada stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom ćemo redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a", kazao je Marić.

Nadalje, radi snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima, a posebice najugroženijim građanima, planira se uvesti snižena stopa PDV-a i na određene komunalne usluge, a ponajprije na isporuku električne energije.

Uz ove, planira se provesti na desetke izmjena u poreznom sustavu, koje će ga učiniti prohodnijim i razumljivijim i time olakšati građanima i poduzetnicima.

Prijedlozi zakona o tome već su najvećim dijelom spremni, kaže Marić, i plan je da sve zakonodavne aktivnosti budu gotove što prije, kako bi se s njihovom primjenom počelo od 1. siječnja 2017. godine.

Marić se u razgovoru osvrnuo i na državni proračun za sljedeću godinu, koji vidi kao točku preokreta u kojoj hrvatske javne financije trebaju nastaviti pozitivan trend iz 2016., zbog čega bi zemlja trebali izaći iz Procedure prekomjernog deficita i konačno popraviti kreditni rejting.

Stoga će, istaknuo je, i 2017. fokus biti na kontroli rashodne strane proračuna.

"Plan nam je proračunski manjak opće države svesti na 2 posto BDP-a u 2017., čime bismo dodatno pridonijeli smanjenju udjela javnog duga u BDP-u", kazao je, među ostalim, Zdravko Marić.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, hrvatski javni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna manje nego godinu dana prije, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od kada se prate ti podaci.

Prema izvješću europskog statističkog ureda, udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto.