Slika prva: 'Umjesto kolnikom pothodnikom' zvala se akcija u kojoj se prije pet godina, baš nekako u osvit ondašnjih parlamentarnih izbora, uz djecu iz osnovnih i srednjih novozagrebačkih škola i gradske policajce čelni čovjek metropole Milan Bandić dohvatio kista pa maljao zidove u pothodniku na raskrižju Avenije Dubrovnik i SR Njemačke, a sve kako bi se građanima omililo korištenje pothodnika umjesto da kao klokani, kako se i riječima slikovito znao izraziti gradonačelnik, pretrčavaju cestu i tramvajsku prugu.

Slika druga: Hrđava raspadnuta obloga, nesigurna bi li otpala ili ne, visjela je tjednima potkraj ljeta uoči ovih parlamentarnih izbora u istom pothodniku dok su iz pojedinih svjetala, onih koja još rade, ne onih u kojima su dom našle poneke ptice i savile gnijezdo, dopirali čudni pipkavi zvuci. Išarani zidovi i uništeni grafiti, okrhnute klimave stepenice i lokve vode nisu baš odavali dojam da je umjesto pretrčati novozagrebačke avenije, pametnije spustiti se u pothodnik. Osobe s invaliditetom takve brige ne muče. Naime, pothodnik na raskrižju Avenije Dubrovnik i SR Njemačke jedan je od onih koji nemaju ni lift ni rampu.

Slika treća: Zašto u pothodnicima u Novom Zagrebu ne radi nijedan lift za osobe s invaliditetom, pogotovo na području utrinske tržnice i u Zapruđu, pitalo se 'prvog zagrebačkog grafitera' na Gradskoj skupštini prije koji dan, a on odgovorio da je prije sedam godina podijelio udrugama ključeve za liftove'. Ali: 'Netko je pojeo ključeve. Moramo utvrditi tko', istaknuo je Bandić i najavio da će do iduće sjednice Skupštine utvrditi gdje su nestali i zašto se ljudi ne voze liftom.

Pitali smo mi već davno pa nakon nekoliko tjedana i dočekali neke odgovore, a potrefilo se i da je uslijed naših opetovanih upita nadležnom Gradsko stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) te Gradskom uredu za prostorno uređenje i komunalne poslove nakon mjesec dana konačno nestala i viseća obloga.

Iz Ureda su poručili da je izdan nalog za njezinu i sanaciju rasvjetnih tijela u pothodniku kojemu se također smiješi obnova u budućnosti. Štoviše, otkrio je u odgovoru tportalu pročelnik Ureda za prostorno uređenje i komunalne poslove Dinko Bilić: 'Ured je prošle godine snimio stanje svih pothodnika u Zagrebu i na temelju elaborata postojećeg stanja pokrenut je postupak javne nabave za njihovu sanaciju.'

No što će sanacija uključivati, kada bi trebala biti gotova i koliko će koštati, pitanja su na koja odgovore nismo dobili. Baš kao ni na ona je li u planu i revitalizacija pothodnika što uključuje i otvaranje zatvorenih poslovnih lokala, a prečuli su i pitanje ima li planova izgradnje novih pothodnika - a da nisu vezani uz neke fontane

Pothodnika u Zagrebu zasad ima28 i uglavnom su izgrađeni prije donošenja i stupanja na snagu Zakona o gradnji iz 2003. kojim je prvi put propisano da građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Godinu dana kasnije na inicijativu gradskog Povjerenstva za osobe s invaliditetom krenulo se u proces prilagodbe svih objekata i prostora, pa tako i pothodnika.

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, prisjetila se za tportal njegova čelnica Višnja Fortuna, zatražio je od udruga osoba s invaliditetom da dostaveprioritetne lokacije i među njima je bilo i 10 pothodnika te je Gradski ured za prostorno uređenje prije desetak godina započeo s projektiranjem i ugradnjom podizno-spuštajućih platformi.

Zasad ih je ugrađeno ukupno 27 na nekoliko lokacija: pet u pothodniku Savski gaj, po šest u svakom od pothodnika Siget – Velesajam i Sopot I. te Utrine – Zapruđe te četiri u pothodniku Folnegovićevo naselje. 'Od ukupnoga broja platformi trenutno ne rade njih četiri i u tijeku je nabava rezervnih dijelova', kazala je Fortuna. Koje su to, nije navela, ali možda saznamo od gradonačelnika za mjesec dana na Gradskoj skupštini.

U međuvremenu, mnogi se u Novom Zagrebu teškom mukom mogu sjetiti kad je koja rampa uopće i radila, a neki su već ranije upozoravali da nemaju ključ potreban za njihovo korištenje. Štoviše, gotovo da je misterija kako osobe s invaliditetom prelaze Aveniju Dubrovnik, inače prometnicu s najviše stradalih pješaka u gradu. Naime, jedini pješački prijelazi preko novozagrebačkih avenija na trasi dugačkoj oko četiri kilometra nalaze se na križanju Avenije Dubrovnik s onom Većeslava Holjevca kod Avenue Malla te na okretištu tramvaja osmice i četrnaestice u Zapruđu kod malog rotora.

Briga o održavanju pothodnika i platformi u nadležnosti je GSKG-a, podsjeća Fortuna, a platforme su, navodi, 'u vrijeme kada su ugrađivane bile jedino rješenje koje jebez većih arhitektonskih i građevinskih zahvata bilo moguće izvesti na postojećim lokacijama'. Kao poseban problem ističe 'vandalizam zbog kojeg su postavljene i table upozorenja da su platforme namijenjene isključivo osobama s invaliditetom uz informaciju kome se treba obratiti u slučaju kvara ili nezgode'.

No i liftovi se često kvare, a velik je broj zahtjeva da se osigura brži prijelaz teže pokretnim i starijim osobama. 'Trenutno je u tijeku javna nabava za ugradnju vertikalnih platformi u pothodniku Podsused i po zaključenju ugovora započet će radovi, a za pothodnik na križanju SR Njemačke i Avenije Dubrovnik izrađen je plan za rješavanje problematike prolaza i korištenja pothodnika za osobe s invaliditetom, majke s kolicima i starije osobe tako da se ugrade liftovi i jedna građevinska rampa', najavila je čelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Objašnjava da izvođenju radova prethodi izrada glavnih projekata i ishođenje građevinske dozvole, a razmatra se i mogućnosti redizajna postojećih platformi za korištenje osobama s invaliditetom, majkama s kolicima i starijim osobama bez upotrebe ključa i daljinskih upravljača. Zvuči obećavajuće, ali uz bojazan da će se i opet samo na obećanju i ostati. Naime, gotovo identičan odgovor gradskim zastupnicima star već nekoliko godina pronašli smo na internetskim stranicama Gradske skupštine što prilično zorno pokazuje koliko je ozbiljan pristup čelnih ljudi Grada navedenim problemima.

Neki od njih nastupaju u (novozagrebačkim) pothodnicima već godinama unatoč svemu dok dio mlađih grla namještajući žicu razočarano konstatira da publike baš nema što s obzirom na stanje pothodnika ne čudi dok će drugi reći da to u njihovu slučaju i nije tako loše. Kažu, lakše se svlada tremu i vježba za neki pravi nastup, na Trgu u centru ili kod Importannea u vjerojatno najpoznatijem, a svakako uz onaj ispod remetinečkoga Rotora (koji nije samo pješački prolaz) i najprometnijem zagrebačkom pothodniku koji povezuje Glavni željeznički kolodvor s autobusnom stanicom za novozagrebačke autobuse i centar grada sa središnjim Trnjem.

U cijeloj priči ne treba smetnuti s uma ni da su stručnjaci znali komentirati kako neki od pothodnika i nisu zamišljeni baš najbolje, no to je sad već dio jedne druge i ne manje bolne priče o nepostojanju smislene prometne politike grada. U međuvremenu, nadležni su dužni održavati ih po mjeri onih kojima su namijenjeni, a ne primjerice čekati opet posjet nekog uvaženog velikodostojnika kao kad je 1998. papa Ivan Pavao II. drugi put posjetio Zagreb pa je kompletno obnovljen pothodnik kod Središća.

Ili su možda ovaj put ipak nešto veće šanse za obnovu s obzirom na to da će se za nekoliko mjeseci zahuktati kampanja za lokalne izbore pa konačno na red dođu ako već ne leteće gradske fasade i balkoni, možda raspadajući i nesigurni mostovi i pothodnici?