Kako doznaje tportal, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ovog tjedna poništila je odluku Zračne luke Split kojom je posao dodijeljen zagrebačkoj Tehnici i slovenskom Kolektor Kolingu, i to nakon žalbe drugoplasiranog konzorcija Kamgrada i Viadukta iz Zagreba te KFK Tehnike iz Dugog Sela. Pobjednici su možda ponudili najbolju cijenu (339 prema 346 milijuna), no očito nisu do kraja pazili na jezične finese.

Konkretno, među nekoliko tisuća stranica ponude, koja sadrži i 5.500 stavki troškovnika, uočene su četiri greške koje se mahom odnose na garanciju Nove Ljubljanske banke: pod 'mjesto podnošenja' stoji izraz 'Sektor za trgovinsko bančinštvo, Oddelek za garancijske posle', kao potpisnici jamstva navedene su 'namestnica direktorice in vodja oddelka' te 'direktorica sektorja', a na jednom mjestu stoji riječ 'pomenutog' umjesto 'spomenutog'.

Premda je samo jamstvo uredno i važeće, Komisija za kontrolu javne nabave utvrdila je da ova ponuda nije u skladu s uvjetima natječaja jer nije dostavljena na hrvatskom jeziku. Na Zračnoj luci je sada da provede ponovni postupak odabira izvođača radova, a to će po svemu sudeći biti tvrtke okupljene oko Viadukta.

'Postupak je u tijeku i ne namjeravamo ga komentirati. Potpuno poštujemo proceduru i Zakon o javnoj nabavi i donijet ćemo novu odluku, a primarni cilj nam je da što prije dođemo do izvođača i započnemo s radovima', potvrdio je za tportal pomoćnik direktora Zračne luke Split Pero Bilas.

Najveća investicija u povijesti splitskog aerodroma tako će u početku kasniti za najmanje mjesec dana, i to samo ukoliko u daljnjem postupku javne nabave ne dođe do novih zapleta i žalbi. Kako je planirano, njome bi do ljeta 2018. godine Split dobio obnovljeni stari i dograđeni novi putnički terminal s dodatnih 35 tisuća četvornih metara, zatim golemo vanjsko parkiralište za autobuse, rent a car i osobne automobile također veliko 35 tisuća kvadrata, pješački most koji će spojiti ova dva segmenta, značajno uređene okolne prometnice i niz servisnih prostora u unutrašnjosti i podzemlju aerodroma. Njegov kapacitet tako bi se proširio na otprilike 3,5 milijuna putnika godišnje.

Zračna luka Split upravo ovih dana primila je svog dvomilijuntog putnika ove godine i tako oborila povijesni rekord, no u ljetnim mjesecima - kada u tridesetak dana kroz nju prođe i do pola milijuna ljudi - primjetno je da vapi za proširenjem. U tom periodu na njenu pistu zrakoplovi slijeću ili polijeću doslovno svakih pet minuta.

Zahvaljujući golemom rastu prometa i strateškom planiranju, u najveću investiciju u svojoj povijesti splitski aerodrom kreće vlastitim sredstvima, za razliku od zagrebačkog, koji je predan u koncesiju, ili dubrovačkog, koji se proširuje europskim sredstvima. Dio od planiranih 350 milijuna kuna već je osiguran izdvajanjem višegodišnje dobiti, a dio će se namaknuti kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Vodstvo Zračne luke nada se da zastoj kod odabira izvođača neće utjecati na rokove i da će do sezone 2018. u funkciji ipak imati najveći dio novih sadržaja.

Paralelno, pripremaju se projekti sanacije piste i izgradnje paralelne staze za vožnju zrakoplova, čime će se dodatno dobiti na protočnosti.