Željko Holjevac je doktorat povijesnih znanosti stekao 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je asistent u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, a od 2007. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, trenutačno u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora

Predavao je i na Hrvatskim studijima te Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a kraće vrijeme i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Istraživački je više puta boravio u inozemstvu, najviše u arhivima i knjižnicama u Beču i Budimpešti.

Predsjednik je Društva za hrvatsku povjesnicu i bio je na čelu Državnog povjerenstva za natjecanje učenica i učenika osnovnih i srednjih škola iz povijesti, a kao vanjski suradnik koordinira radom Područnog centra Instituta Ivo Pilar u Gospiću.

Holjevac, koji je rođen 15. prosinca 1973. u Brinju, u kojem je i pohađao osnovnu školu, a gimnaziju je završio u Otočcu, pored već nabrojanog može reći i da je član Organizacijskog odbora Međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija Mogersdorf. Bavi se hrvatsko-slavonskom Vojnom krajinom i gradišćanskim Hrvatima, hrvatsko-mađarskim odnosima i srodnim temama s težištem na modernom i suvremenom razdoblju.

Bogata biografija i podrška Hasanbegoviću

Predaje regionalni i europski kontekst hrvatske povijesti u 19. stoljeću, a dosad je sudjelovao priopćenjem na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, konferencija, kongresa, simpozija, seminara, kolokvija, tribina i okruglih stolova.

Kao autor ili suautor objavio je šest znanstvenih i jednu popularnu knjigu, veći broj znanstvenih radova i stručnih priloga u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima te udžbenik povijesti za sedmi razred osnovne škole i treći razred gimnazije. Uredio je i tri zbornika radova, od čega jedan u dvije knjige te jedan na njemačkom jeziku, pobrojano je u njegovoj biografiji na službenim internetskim stranicama FFZG-a

Široj javnosti Holjevac bi mogao biti poznat i kao jedan od 70-ak povjesničara koji su tvrdeći da reagiraju na 'dosad nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra u Vladi Republike Hrvatske', izrazili zabrinutost zbog 'iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja' pojedinih izjava tada novoimenovanog ministra kultureZlatka Hasanbegovića

Podsjetimo, Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je danas gotovo jednoglasno suspendirati Previšića s dužnosti dekana Filozofskog fakulteta, obznanio je novinarima nakon izvanredne sjednice rektor Damir Boras. Međutim, odluku ni on ni ostali članovi Senata nisu htjeli obrazložiti, kao ni Previšić, koji je pokušao pobjeći od predstavnika javnosti.

Kakvi zadaci čekaju Holjevca?

Kako se službeno doznalo iz priopćenja, 's 55 glasova za, tri glasa protiv i uz četiri suzdržana glasa Senat je potvrdio odluku rektora Borasa od 3. listopada 2016. o suspenziji Previšića, čime je on razriješen dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'.

Senat je sa 60 glasova za i uz dva suzdržana glasa prihvatio Borasov prijedlog da se obnašateljem dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenuje Holjevca, dosadašnjeg prodekana za organizaciju i razvoj, kojeg je i ovlastio da osigura nesmetan početak nove akademske godine i redovito odvijanje nastave te svih djelatnosti FF-a. Također, u sljedećem razdoblju Holjevac mora osigurati provedbu izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, a potom konstituiranje i rad Fakultetskog vijeća te izbor novog dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U međuvremenu, također valja podsjetiti da je njihova odluka važna i s obzirom na to da je za večeras u 20 sati sazvan Plenum FFZG-a, na kojem će se raspravljati o mogućoj blokadi jer upozoravaju da pitanje odgovornosti oko cijele situacije ne izuzima ni rektora Borasa.