Jedno od jamstava Mosta, koje žele što prije progurati kroz Sabor, jest zabrana kandidiranja na izborima osoba koje imaju pravomoćnu presudu za teža kaznena djela, a kojima nije istekao rehabilitacijski rok. Međutim, i u pretprošlom sazivu Sabora SDP je imao sličnu ideju koja je naišla na djelomičnu rampu Ustavnog suda. Most je sada spremio katalog kaznenih djela za koja bi počiniteljima bilo zabranjeno kandidiranje kako bi izbjegli da im Ustavni sud sruši izmjene koje kane donijeti, a za vjerovati je da su nešto naučili na lošim iskustvima SDP-a
Tako, prema neslužbenim informacijama, Most bi ograničio kandidaturu političara kojima je presuđeno za teška kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, života i tijela, spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, za kaznena djela protiv službene dužnosti kao što su zlouporaba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita i trgovanje utjecajem uz kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci.
No upitno je hoće li to biti dovoljno. Ustavni sud u rujnu prošle godine ukinuo je odredbu u veljači iste godine izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koje je donijela SDP-ova saborska većina. U obrazloženju odluke upozorili su kako ograničenje ustavnih sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Tada su potvrdili kako je u javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju, ali i naglasili kako ograničenja i zabrane moraju biti proporcionalni cilju. Zakonodavac to tumači tako da kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nije najteže u kategoriji kaznenih djela protiv službene dužnosti, za koje je zapriječena kazna zatvora u širokom rasponu, između šest mjeseci do 12 godina.
U Mostovu katalogu i 'davanje tegle pekmeza službeniku'
Sada se, čini se, ponavlja sličan slučaj, kaže nam nekadašnji član Ustavnog suda koji je želio ostati anoniman, jer se i u Mostovu katalogu djela kreću od 'davanja tegle pekmeza službenicima' do zločina protiv čovječnosti. Naš sugovornik kaže da će uvijek biti nerazmjernosti u takvim prijedlozima i uvijek postoji mogućnost da se s liste ispusti neko kazneno djelo koje je strahovito teško za nekoga, a nije obuhvaćeno zakonom. Zbog toga parlament mora biti oprezan. Naš sugovornik navodi da nikada ne bi išao u taksativno nabrajanje djela, već bi bolje bilo ići na generalne kategorije.
Ustavni stručnjak Samir Vrabec kaže da nije upoznat s detaljima prijedloga Mosta osim ovoga što je dostupno u medijima, ali da mu se čini da je prijedlog Mosta u cijelosti na tragu izmjena zakona iz veljače prošle godine. 'Je li Most u prijedlogu anticipirao situacije koje je Ustavni sud tada naveo kao razloge za djelomično ukidanje, vidjet ćemo ako i kada izmjene zakona o izboru zastupnika budu donesene kako se najavljuje', kaže ustavni stručnjak. Vrabec naglašava da ovaj prijedlog puno govori o stanju hrvatskog društva.
Normiranje zahtjeva za moralnošću u politici
'Trebamo se zapitati kakve političke stranke imamo ako im je potrebna zakonska zapreka da pravomoćno utvrđene počinitelje navedenih kaznenih djela ne kandidiraju, odnosno kakvi su birači ako bi bez te zakonske zapreke uz saznanje o počinjenju tih kaznenih djela takve kandidate ipak birali. Nažalost normiranjem zahtjeva za moralnošću u politici, a što danas zvuči kao oksimoron, neće riješiti suštinski problem niske razine političke kulture i moralnosti i vraćanje vjere u većinu društvenih odnosa u Hrvatskoj', ocjenjuje Vrabec.
