Predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić izvijestio je u četvrtak, nakon završetka 53. plenarnoga zasjedanja HBK-a, da su biskupi u prigodi obilježavanja 25. obljetnice uvođenja vjeronauka u hrvatske javne škole raspravljali o potrebi dodatnoga pojačanja župne kateheze, koja s vjeronaukom u školi čini komplemetaran oblik poduke
Najavio je i otvaranje javne rasprave o dokumentu HBK-a "Da vaša radost bude potpuna" na temelju koje će biti organizirana župna kateheza.
Nije bilo pritisaka na školske ravnatelje oko rasporeda vjeronauka
Hranić je rekao da nije bilo nikakvih pritisaka na ravnatelje škola oko određivanja rasporeda vjeronauka u školama. "Vjeronauk je izborni predmet dok se ne izabere, a kad se izabere postaje obvezatan", rekao je nadbiskup dodavši kako uputu bivšega ministra obrazovanja Željka Jovanovića nije bilo moguće provesti jer u školama između 90 i 98 posto djece pohađa vjeronauk.
Eventualne probleme rješavamo preko Katehetskoga ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, napomenuo je Hranić te istaknuo potrebu za širom ponudom školskih knjiga i didaktičkih pomagala za nastavu vjeronauka u školama, a posebice u sklopu župne kateheze.
Predsjednik Vijeća HBK-a za odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević naglasio je kako katoličke škole, osim naobrazbe, u svom poslanju imaju i odgoj. Bitno nam je da djeca iz škola ne iziđu samo dobro obrazovana, nego i da mudro znaju koristiti svoje stečeno znanje, rekao je.
U Hrvatskoj djeluje 9 osnovnih i 12 srednjih katoličkih škola. Osnovne škole tijekom školske godine 2015./2016. pohađalo je 1062 učenika, a u njima je radilo 215 djelatnika, a srednje škole pohađao je 2621 učenik, dok je u njima radilo 383 djelatnika.
Odnosi Katoličke crkve i SPC-a ekumenski
Biskupi su raspravljali i o problemima planova i programa u katoličkim školama, kazao je Škvorčević dodavši kako s državnim vlastima još uvijek trebaju uskladiti predmete koji su obvezatni i zajednički katoličkim i javnim školama.
Na novinarski upit o odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom nakon posjeta carigradskoga patrijarha Bartolomeja Škvorčević je odgovorio da su odnosi među dvjema Crkvama ekumenski.
Prva sjednica Mješovitoga povjerenstva SPC-a i Katoličke crkve o blaženom Alojziju Stepincu u Rimu protekla je u duhu međusobnoga povjerenja i otvorenosti, rekao je Škvorčević podsjetivši kako su i tijekom Domovinskoga rata predstavnici dviju Crkava međusobno razgovarali.
Komisija raspravlja argumentima pa tu nema mjesta ideologiji i mitologiji, rekao je dodavši kako svakom vrijede argumenti onoliko koliko ih imaju.
Crkva ne stoji iza molitelja pred bolnicama
Predsjednik Vijeća HBK-a za ustanove posvećenoga života dubrovački biskup Mate Uzinić najavio je unaprjeđenje katoličke pripreme za brak i smjernice za njezino poboljšanje.
Na upit o prijedlogu obvezatnoga predbračnog savjetovanja, o kojem se pisalo po medijima, Uzinić je rekao da su biskupi ravnodušni prema tom prijedlogu. Više bi nas zanimalo savjetovanje prije odluke da se brak razvrgne, istaknuo je dodavši kako bi svima trebao biti cilj da se, kad je to moguće, brak sačuva i obitelj održi na okupu.
Također je istaknuo kako Katolička Crkva ne stoji iza skupina i pojedinaca koji mole pred bolnicama, već to organiziraju udruge i pojedinci, među kojima su često i osobe koje su prošle tragično iskustvo abortusa.
U demokratskom društvu, ako je to usklađeno sa zakonom, pojedinci i skupine imaju pravo moliti pred bolnicama, kaže Uzinić, kao što i drugi koji se s tim ne slažu imaju pravo zastupati svoje mišljenje.
