Podsjetimo, mandatar nove hrvatske Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je u utorak navečer da će Vlada imati četiri potpredsjednika - to su Martina Dalić, Davor Ivo Stier, Damir Krstičević i Ivan Kovačić - no nije objavio imena svih kandidatkinja i kandidata za 19 ministarskih mjesta. Potvrdio je, međutim, da je riječ o ljudima čija su imena mediji objavili uoči poslijepodnevne sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. U nastavku donosimo biografije kandidata koji su hrvatskoj javnosti najmanje poznati, a cijeli sastav buduće Vlade i popratna objašnjenja mandatara Plenkovića možete vidjeti ovdje

Nada Murganić, kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku

Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a dug niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značenja te surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svog stručnog djelovanja.

Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena Katarina Zrinska Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.

Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbora za ravnopravnost spolova.

Pavo Barišić, kandidat za ministra znanosti i obrazovanja

Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom 'Hegelova filozofija prava'. Diplomirao je studij filozofije, njemačkog jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom 'Transformacija praktične filozofije'. Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. uz tezu 'Praktična filozofija u Hegela'. Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju bio je 1991. - 2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je filozofiju prava i politike te kolegij o Anti Starčeviću na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegij teorije pravednosti na postdiplomskom studiju Hrvatska i Europa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica te urednik biblioteke Filozofska istraživanja.

Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Gabrijela Žalac, kandidatkinja za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače 1979. Nakon završene vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku.

Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

O njezinom viđenju stanja u resoru nešto se može doznati iz izjave koju je dala još 2014. godine, prilikom posjeta izaslanstva Velikopoljske regije Vukovarsko-srijemskoj županiji. Žalac je tada ustvrdila da je upravo Poljska najbolje iskoristila fondove Unije i da 'zabrinjava to što Hrvatska, koja ima deset puta manje stanovnika, ne može na tako dobar način kao Poljska organizirati sustav korištenja fondova'.

'Mislim da je ključno to što u Poljskoj nacionalna razina komunicira s lokalnom samoupravom u kontekstu korištenja fondova, što u Hrvatskoj nije slučaj i nije mi jasno zašto je sustav za upravljanje sredstvima na nacionalnoj razini tako spor i zašto Zagreb uvijek misli da regije nisu sposobne odraditi taj dio posla. Mislim da ćemo morati proći kroz cijelu ovu financijsku perspektivu od 2014. do 2020. kako bismo shvatili da bez snimanja projekata iz cijele Hrvatske nećemo moći kvalitetno raditi', rekla je tada Gabrijela Žalac, kako je izvijestio Večernji list.

Gari Cappelli, kandidat za ministra turizma

<<< PORTRET GARIJA CAPPELLIJA: HDZ-ov Gary Cooper favorit za budućeg ministra turizma >>>

Gari Cappelli rođen je u svibnju 1961. na Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet te postao inženjer pomorskog prometa, a od 2005. do danas je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja koji se uz njegovo vodstvo prometnuo kao otok vitalnosti na međunarodnoj turističkoj karti, postavši i vodeća otočna destinacija u Hrvatskoj.

Član je HDZ-a od početka 1990-ih te je bio i zastupnik 6. saziva Hrvatskog sabora (od siječnja 2008. do prosinca 2011.), kada je bio i potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Prije aktiviranja u politici bavio se biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima (JLH), a 1999. bio je i u hrvatskom konzulatu u Trstu zadužen za gospodarsku suradnju.

Ako ga za ministra potvrdi Hrvatski sabor, Cappelli će biti 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi s Kvarnera.