Prema predloženom zakonu birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u bilo kojem trajanju i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje.

Jednako tako kandidirati se ne mogu osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili uvjetnu kaznu od najmanje godinu dana. Zabrana vrijedi za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, života i tijela, protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te kaznena djela protiv službene dužnosti - zloupotrebu položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita, trgovanje utjecajem i sl.

'Na ovaj način želimo intervenirati jer prema dosadašnjem iskustvu možemo zaključiti da kod pojedinih kandidata i pojedinih političkih stranaka nije postojala dovoljno izražena volja da takve kandidate uopće ne kandidiraju', kazao je Mostov Miroslav Šimić.

Replicirao mu je odmah SDP-ov Arsen Bauk. 'Ne mogu se oteti dojmu, a to je jedan od članova vašeg kluba jučer izravno potvrdio, da su ove izmjene zakona pisane za konkretna imena i da će se ako bude u ovakvom ili sličnom obliku ovaj zakon donesen nazvati Lex Vlahušić', kazao je Bauk.

Zakon se ne donosi zbog jedne osobe, ustvrdio je pak danas Mostov Nikola Grmoja. 'Što mislite o tome kako su ovdje neke kolege iz SDP-a i HNS-a tražili odstupanje pojedinih ministara iz prošle Vlade na primjer ministra Crnoje zbog toga što je bio prijavljen na drugoj adresi i tako oštetio gradski proračun grada Zagreba, a sada za puno teža djela, na primjer za zlouporabu položaja i ovlasti, znači kada to počini nekakav gradonačelnik ili načelnik, njima je to prihvatljivo', poručio je Grmoja. Dodao je da se ne bi predložio katalog kaznenih djela da se zakon pisao zbog jednog čovjeka, nego bi se dodalo samo jedno kazneno djelo.

U SDP-u pak upozoravaju na nedorečenost zakona. 'Ukoliko ste osuđeni za počinjenje saobraćajnog prekršaja u kojem su sudionici imali lakše ozljede, vi se nakon toga ne možete kandidirati za općinskog načelnika. Međutim ukoliko sudjelujete u otmici osobe i ta osoba završi sa smrtnom posljedicom vi se možete kandidirati. Dakle to je također jedna od nelogičnosti koja nije niti zdravorazumska', kazao je SDP-ov Damir Mateljan.

Odgovorio mu je Mostov Maro Kristić. 'Kada ste navodili kaznena djela kao zabranu odnosno ograničenje prilikom kandidiranja niste naveli djelo zlouporabe položaja i ovlasti, pa vas pitam smatrate li vi djelo zloupotrebe položaja i ovlasti od strane jednog gradonačelnika koji je nezakonito prisvojio sredstva iz proračuna institucije kojoj stoji na čelu osobito nečasnim kaznenim dijelom?', upitao je Kristić.

Međutim, iako se u raspravi konstantno spominjao dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, prihvati li se zakon u ovom obliku on se uopće ne bi odnosio na njega jer je pravomoćno osuđen na šest mjeseci uvjetno, a zakon se odnosi na kaznena djela za koje je presuda veća od godine dana uvjetno.

Da su se neki drugi zakoni mjenjali zbog jednog čovjeka podsjetio je pak HDZ-ov Tomislav Klarić. 'Izmjenama zakona koji reguliraju neposredan izbor gradonačelnika 2009. u cilju smjenjivanja samo jednog čovjeka ovdje u Zagrebu omogućeno je općinskim i gradskim vijećima da neizglasavanjem proračuna izazovu krizu i ponovljene izbore. Uglavnom u SDP-u nisu uspjeli u svojim naumima ali su napravili ogromne štete gradovima i općinama koje su praktički godinu dana bile bez proračuna sa nekim povjerenicima, onemogućavali tog neposredno izabranog gradonačelnika da provodi projekte koje je obećao na neposrednim izborima svojim građanima', podsjetio je Klarić.

U raspravi dotaklo i pitanja uvođenja preferencijalnih glasova na lokalnim izborima. 'U načelu slažem se da bi trebalo predložiti odnosno ugraditi i preferencijalno glasanja, samo treba voditi računa da su izbori na lokalnoj razini najzahtjevniji izbori u tehničkom smislu i najkompleksniji jer imamo veliki broj izbornih sudionika, imamo puno kutija i imamo vrlo različiti način računanja glasova obzirom da biramo u istom vremenu i lokalnu razinu predstavničko tijelo, izvršno tijelo i županijsku razinu i manjinske predstavnike', kazao je SDSS-ov Boris Milošević

Razvoj događaja pratite na tportalu


449437,449386,449296,449278