Mostovim prijedlogom predviđa se mogućnost jednokratne odgode ovrhe obiteljima bez prihoda ili imovine potrebne za namirenje troška stanovanja.

Onima koji ispunjavaju uvjete za priznanje prava u sustavu socijalne skrbi, a ovršena im je jedina nekretnina u kojoj stanuju, država bi osigurala pravo na smještaj u trajanju od 18 mjeseci i to u nekretninama u državnom vlasništvu, a ako ih nema, u istoj ili susjednoj lokalnoj jedinici Centar za socijalnu skrb snosio bi im troškove smještaja.

'Činjenica je da su u Hrvatskoj izvansudske ovrhe postale učinkovite te sve više istiskuju sudske ovrhe. S druge strane, svakodnevna praksa pokazuje manjkavost sustava i mogućnost za zlouporabu. Namjera nam je sustav unaprijediti, a u cilju zaštite socijalno najugroženijih građana dodatno urediti sustav ovrhe nad nekretninama', kazao je predstavljajući prijedlog zakona Mostov Miroslav Šimić.

Spomenuo je pravo na smještaj od 18 mjeseci u državnim stanovima. 'Smatramo da bi se tim rješenjem stavile u funkciju nekretnine u vlasništvu RH koje trenutno nisu iskorištene, a posljedično bi se napustilo rješenje prema kojem ovršenik ima pravo koristiti nekretninu prodanu u ovrsi kao najmoprimac godinu dana od donošenja zaključka o prodaji nekretnine', kazao je Šimić.

Replicirao je odmah Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. 'Ono što najviše zanima mene osobno je ovaj dio izmjena u kojem se navodi da će se oni kojima je ovršena kuća ili stan smjestiti u državne stanove. Što će biti nakon 18 mjeseci, kada država najčešće preko Ministarstva obrane deložira vlastite građane, najčešće branitelje? Bojim se da će se ovdje dogoditi da će se država naći u svojstvu ovrhovoditelja i da će stotine građana morati izbaciti na ulicu', kazao je Sinčić.

Šimić je pojasnio da će nakon 18 mjeseci Centar za socijalnu skrb utvrditi mogu li građani sami plaćati smještaj ili ne. U slučaju da se utvrdi da ne mogu, dodaje, država će im nastaviti plaćati troškove.

Izmjene Ovršnog zakona pohvalio je i HDZ-ov Josip Đakić. 'Ove izmjene su dobre i zato što se gasi politička pozornica onima koji su im protuzakonito pomagali, a uz to im omogućili dodatne troškove', kazao je Đakić, dodavši da se 'ne treba dozvoljavati da službene osobe u vršenju službene dužnosti budu napadnute i fizički maltretirane'.

Za repliku se javio i SDP-ov Gordan Maras, uputivši kritiku tome što izmjene Ovršnog zakona nisu odmah išle, već kroz dva čitanja. Spomenuo je i novog ministra imovine Gorana Marića. 'Za jednog čovjeka smo problem riješili odmah, a za građane idemo u dva čitanja. Šesto ljudi koji strepe zbog ovrhe nad nekretninom mora čekati dva mjeseca, a za jednog čovjeka, HDZ-ovca, problem se rješava odmah', rekao je Maras.

Ako stignu mišljenja Odvjetničke komore, Vrhovnog suda i Javnobilježničke komore, za izmjene zakona mogao bi glasati i HSU, poručio je Silvano Hrelja. I on se osvrnuo na pravo na smještaj. 'Nemam ja ništa protiv da se ljudima koji imaju nesreću da su izgubili posao, da ne mogu vraćati kredite i da im je nekretnina nad kojom im se provodi ovrha jedina nekretnina, osigura pravo na dom, pravo na smještaj, međutim imamo mi i one koji su vječito podstanari i žive na nekoj granici, a o kojima isto tako moramo voditi računa', kazao je Hrelja.

Sinčić: Ovrhu nad nekretninom pretvarate u socijalnu mjeru

Govoreći u ime Kluba zastupnika Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić kazao je da mu se izmjene Ovršnog zakona ne sviđaju, no pohvalio je što se o toj temi uopće razgovara u Saboru. 'Moramo ukloniti nehumanost iz ovrha. Ne smije se događati da ljudi završe na cesti, da ih se baci poput psa i onda - snalazi se sam', kazao je Sinčić.

Podsjetio je na odluku Ustavnog suda koji je jednom građaninu, a koji je imao dug za vodu presudio da mu se voda ne može isključivati.

'Ista stvar je i s nekretninama. Civilizacijski doseg i ljudsko pravo zabrana je ovrhe nad jedinim domom', kazao je Sinčić.

Osvrnuo se ponovno na mogućnost da država smješta ovršene u državne stanove. 'Mjera ovrha nad nekretninom svodi se na socijalnu mjeru, a to je nešto što mora biti mjera na razini ljudskih prava, kao što ne možeš bez vode i hrane, ne možeš bez skloništa. Bojim se da će ih RH morati deložirati. Ako će ih smještati u stanove, bojim se da će taj trošak, pogotovo ako se uvede porez na nekretnine, višestruko povećati', rekao je Sinčić.

Branimir Bunjac iz Živog zida pojasnio je koje su posljedice postojećeg zakona. 'Temeljem postojećeg Ovršnoga zakona koji se provodi već pet godina u Hrvatskoj je nastala ovršna mafija; sprega sudova, javnih bilježnika, odvjetnika, stečajnih upravitelja, agencija za utjerivanje dugova, političara i klasičnih kriminalaca koja je bacila na koljena hrvatske građane, osobito sirotinju i srednji sloj. U Hrvatskoj je u zadnjih pet godina provedeno više od sedam milijuna ovrha temeljem kojih su razni posrednici najčešće uzeli 7,5 milijardi kuna odnosno milijardu eura. Temeljem toga, tih naknada, toga bogatstva koje su, ponavljam, uzeli od siromašnih, oni su si nakupovali skupe automobile, jahte, privatne avione, napili i najeli su se šampanjca i kavijara, ljetuju na Maldivima, na Karibima, dok čestiti hrvatski građani i dalje naporno rade pokušavajući se spasiti od duga koji nema kraja', kazao je Bunjac.

Na stranicama Hrvatske odvjetničke komore provjerio je koliko bi, primjerice, iznosio trošak ovrhe da je dužan dvije kune.

'Dvije kune sam dužan, a moram platiti - 678 kuna i 12 lipa. Dakle, toliko iznose troškovi za naplatu dvije kune moga duga koji je povećan 339 puta', poručio je Bunjac.

Davanje državnih stanova onima koji su zbog ovrhe ostali bez nekretnine pohvalio je u ime SDSS-a Mile Horvat, no sumnja da će se taj postupak moći provesti. Jedan od problema mogao bi biti kapacitet centara za socijalnu skrb, kaže Horvat.

'Kako ćemo riješiti slučajeve i situacije u kojima ljudi 15 godina čekaju stambeno zbrinjavanje, a imamo ih oko 300 slučajeva koje moramo riješiti ove godine. Kako ćemo riješiti 2006 slučajeva bivših nositelja stanarskog prava koje moramo riješiti ove godine? Obnovu nismo riješili i sveukupno oko preko tri tisuće zahtjeva takve vrste država mora riješiti ove godine, a kažemo da ćemo dati na raspolaganje stanove i nekretnine kojima raspolaže država. Tvrdim da je to olako dano obećanje i da se ta stvar na taj način neće moći provesti', kazao je Horvat.

Neutemeljenim je ocijenio i zaključak da će se ovime staviti u upotrebu neiskorištene državne nekretnine. 'Ne očekujete valjda da će netko tko je socijalni slučaj i živi u socijalnom stanu 18 mjeseci i nema novac da plati ratu kredita ulagati u održavanje te državne nekretnine? Prilično nesuvislo obrazloženje. I mislim da ta stvar i ne stoji', kazao je Horvat.

Maras dobio zabranu govora

Niz ideja za izmjene imao je i Goran Aleksić iz stranke Snaga. 'Ako se obavlja ovrha, trebalo bi spriječiti blokadu računa ukoliko je dužnik solventan. Također bi trebalo omogućiti nekakav minimalni iznos na računu koji mora ostati, npr. 1500 kuna. Potrebno je omogućiti također da čovjek koji ima problem s ovrhom može dnevno podići sa svoga računa barem 50 kuna. Ograničiti troškove FINA-e, ovršavati isključivo pozitivni saldo, dakle niti dopušteni niti nedopušteni minus ne bi se smjelo ovršavati', kazao je Aleksić.

Komentirao je i ovrhe na nekretninama. 'Ukoliko potencijalni ovršenik ima nekretninu koja zadovoljava isključivo njegove stambene potrebe i potrebe njegovih članova obitelji, dakle radi se o nužnom stambenom minimumu, ukoliko na nekretnini nije ustanovljeno založno pravo, na takvim nekretninama trebalo bi zabraniti ovrhe. Dakle nužni stambeni prostor, jedina nekretnina bez hipoteke - zabrana ovrhe. Druga stvar, ukoliko nekretnina ima založno pravo, onda bi trebalo sprečavati ovrhu sve do nekakvog iznosa od minimalno 50 tisuća kuna, a ne 20 tisuća kuna, kao što je predloženo. Smatram da je 20 tisuća kuna premali iznos da bi se ovršavala kompletna nekretnina', kazao je Aleksić.

Replicirajući Aleksiću, SDP-ov Gordan Maras dotaknuo se i rafinerije u Sisku.

'Radnici će doći pod ovrhu jer HDZ i Most podržavaju zatvaranje rafinerije Sisak. Želimo i sutra ćemo biti s tim ljudima ako treba i na pruzi te spriječiti dostavu nafte u Rijeku. Ne želimo da se naša radna mjesta zatvaraju kako bi se mađarska radna mjesta otvarala i kako bi mađarska kompanija od toga imala koristi. Most i HDZ su kapitulirali pred MOL-om - ima li s tim veze Karamarko i konzultantica koja je radila za MOL i kolega Petrović, koji je član HDZ-a, a radi za MOL', kazao je Maras.

Predsjedajući Željko Reiner odmah ga je upozorio da ne može govoriti izvan teme. 'Nemojte to raditi, govorili ste izvan teme. Svi se slažemo da nam u Hrvatskoj treba puno više radnih mjesta. Nemojte zlorabiti Sabor za političke govore za temu koja nije na dnevnom redu', kazao je Reiner, no Maras mu je nastavio odgovarati iz klupe.

'Ne možete sa mnom diskutirati, niti mi prigovarati', kazao je Reiner, no Maras je nastavio odgovarati iz klupe, zbog čega je zaradio i opomenu.

Nakon što ga ni to nije zaustavilo Reiner mu je izrekao sankciju oduzimanja riječi, i to do kraja dana.

Za povredu Poslovnika odmah se javio SDP-ov Peđa Grbin, kazavši kako se može izreći opomena oduzimanja riječi samo trenutačno ili se nekog može udaljiti iz sabornice, no Reiner mu je odgovorio da to nije točno i da SDP-ovac griješi u tumačenju.