Premijer Andrej Plenković danas će u Saboru zastupnike izvijestiti o zaključcima Europskog vijeća na kojemu je sudjelovao koncem prošlog tjedna, samo dan nakon što je u Saboru potvrđen za predsjednika Vlade. Čelnici država članica EU-a raspravljali su o migracijama, trgovini, ekonomskim pitanjima i vanjskim poslovima. Očekivano, rasprava je potvrdila nepostojanje jedinstvene europske migrantske politike
'Iako se tema migracija već dugo nalazi na vrhu popisa prioriteta, stječe se dojam da se države članice EU-a i dalje ne mogu složiti u shvaćanju koncepta solidarnosti', stoji među ostalim u Plenkovićevu izvješću.
Apostrofirano je kako grupa V4 (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) i dalje zagovara fleksibilnu solidarnost, odnosno da svaka članica EU-a može dobrovoljno odlučiti hoće li participirati u, primjerice, EU programu prihvata emigranata u zadanim, fiksnim kvotama. S druge strane, u izvješću stoji kako ostale članice Unije takvo stajalište država Višegradske skupine smatraju neprihvatljivim, pa čak i protivnim temeljnom ugovoru EU-a.
Povratak potpunom Schengenskom režimu još nije realnost zato što će neke članice EU-a, zbog toga što tvrde kako se vanjske granice EU-a još uvijek ne kontroliraju na adekvatan način, i dalje vršiti kontrolu nad svojim granicama – koje su ujedno i unutarnje granice Unije.
'Pristupanje Bugarske i Rumunjske schengenskom prostoru do daljnjega se odgađa. A Grčka i dalje ima probleme s upravljanjem vanjskom granicom EU-a', stoji u izvješću. Iz toga slobodno možemo zaključiti kako će i Hrvatska još nekoliko godina ostati izvan Schengena.
Hrvatska je na Europskom vijeću pozdravila jačanje kontrola na vanjskim granicama Unije te ukazala na Tursku kao ključnu državu na migrantskoj ruti. Hrvatska je naglasila važnost provedbe ugovora EU-a i Turske, a u tom smislu podržava i viznu liberalizaciju s Turskom nakon što ispuni uvjete za to.
Razgovaralo se i o trgovinskim sporazumima EU-a i SAD-a (TTIP) te EU-a i Kanade (CETA). Europsko vijeće smatra kako ugovor s Kanadom treba potpisati, uz prethodno osiguranje zaštite od dampinških cijena i drugih nepoštenih trgovačkih praksi te da 'Vladu Valonije treba uvjeriti da osigura suglasnost za potpisivanja CETA-e'.
Europski čelnici razgovarali su i o kompliciranim odnosima članica EU-a i Rusije nakon ruske aneksije Krima. Iz šturog priopćenja o toj točki sastanka Europskog vijeća da se zaključiti kako u odnosima EU-a i Rusije i dalje nema pomaka nabolje.
Izvještavanje saborskih zastupnika, a time i građana o zaključcima Europskih vijeća (sastanka šefova vlada ili predsjednika država članica EU-a) trebala bi, prema najavama, postati uobičajena Plenkovićeva praksa. Dosad su premijeri, naime, saborske zastupnike o europskim poslovima obavještavali jednom godišnje.
