Uhićenje desetorice nekadašnjih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Orašja tijekom rata u BiH pod optužbom za ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini izazvalo je pravu buru na hrvatskoj političkoj sceni. Što se sve krije iza skandala koji se dogodio tek dva dana nakon posjeta hrvatske delegacije BiH i tko su uhićene osobe?
Uhićeni Đuro Matuzović jedini je hrvatski general s prostora Bosanske Posavine koji je ustrojio 106. brigadu HVO-a iz Orašja. Kasnije je postao zapovjednik zbornog područja. Prije nekoliko godina bio je i zastupnik u Parlamentu BiH. Smatra ga se najzaslužnijim za obranu toga mjesta pred srpskim agresorom tijekom rata u BiH. S područja Bosanske Posavine tisuće su Hrvata ubijene ili su izbjegle pred vojskom bosanskih Srba. Da nije bilo uspješno organiziranog otpora, i Orašje bi vjerojatno doživjelo sudbinu ostalih mjesta u Bosanskoj Posavini. No to uhićene ne amnestira od progona za zločine, ako ih je bilo, bez obzira na zasluge u obrambenom ratu.
Među uhićenima je i Marko Dominković, bivši zamjenik direktora SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) koji je kratko, 2012. bio i vršitelj dužnosti direktora te policijske agencije. Osim Dominkovića, uhićen je i Tado Oršolić, bivši ministar unutrašnjih poslova Posavske županije. Prema navodima portala žurnal.info, Dominković i Oršolić bili su čelnici policijske postaje u Orašju, čiji su pripadnici tijekom 1992. ubili najmanje sedam srpskih civila. Tado Oršolić, naime, bio je načelnik Policijske stanice Orašje, a Dominković zapovjednik postaje.
Prema do sada dostupnim službenim podacima, uhićeni se terete da su kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije HVO-a i policijskih struktura te stražara u logorima i objektima za zatočenje počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od travnja 1992. pa do lipnja 1993. godine. Osumnjičeni se terete za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti. Iz medija bosanskih Srba može se doznati da Matuzovića dovode u vezu sa zlostavljanjima srpskih zatvorenika tijekom rata u BiH. Sud BiH u srijedu poslijepodne objavio je vijest da je uhićenima određen jednomjesečni pritvor.
Međutim svi se pitaju zašto tek sada stižu optužnice, 24 godine nakon što su se navodni zločini dogodili.
Vesna Škara Ožbolt, nekadašnja ministrica pravosuđa, smatra da su optužnice vjerojatno vezane uz haške istrage. U kratkom razgovoru za N1 kazala je da je riječ o postupcima pokrenutim još između 1992. i 1994. godine, koji su prošli fazu Haškog tribunala i vratili se u BiH. 'To nisu optužnice temeljem nacionalnog pravosuđa, one su vezane za tzv. rimska pravila puta temeljem Rimskog sporazuma Izetbegovića, Tuđmana i Miloševića.
Pravila puta bila su potrebna jer su se okruženja događala u raznim okolnostima, donosile su se smrtne kazne bez suđenja i haško tužiteljstvo formiralo je jedinicu koja je analizirala svu dokumentaciju iz BiH, koja nije mogla podignuti optužnicu i pokrenuti istragu bez Haškog suda', objasnila je Škare Ožbolt.
Bivša ministra pravosuđa kaže da je do 2004. pokrenuto 5.000 slučajeva, kada je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte obavijestila organe u BiH da od listopada 2004. spomenuta komisija više neće raditi i da se gasi. Nakon tog je sva dokumentacija vraćena u BiH, a Predsjedništvo BiH moralo je nastupati po pravilima rimskog puta. Škare Ožbolt vjeruje da se dokumentacija nalazi u onoj vezanoj za 2.500 slučajeva vraćenih s Haškog suda, odnosno vraćenih Tužiteljstvu BiH na postupanje po pravilima tzv. rimskog puta.
'Ona je stizala u tri kategorije: kategorija A - odnosila se na onu za koju je postojala dokumentacija za podizanje optužnica, koje je BiH trebala procesuirati, a kategorije B i C zahtijevale su daljnje izvide. U ovom slučaju postupalo je najprije kantonalno pa federalno tužiteljstvo, koje je donijelo odluku diže li se optužnica ili ne. Sva ta dokumentacija prošla je put od BiH prema Haagu i nazad u BiH', kazala je Škare Ožbolt za N1.
Bitno je kazati da optužnice protiv pripadnika HVO-a iz Orašja nisu jedinstven slučaj i novost. Recimo u ljeto prošle godine bivši pripadnici HVO-a prosvjedovali su jer je od početka te godine bilo uhićeno gotovo 20 pripadnika HVO-a, a nije bila podignuta nijedna optužnica protiv pripadnika Armije BIH. Međutim prijašnja uhićenja imala su znatno slabiji odjek u hrvatskoj javnosti.
Zanimljivo je da je uhićenje desetorice pripadnika HVO-a uslijedilo neposredno nakon posjeta novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini što je posebno bolno primljeno među pripadnicima vladajuće većine HDZ - Most koji ovaj potez pravosudnih organa vide kako udar na Hrvate u BiH, za koje tvrde da su u toj zemlji vodili obrambeni rat.
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier poslao je dramatično priopćenje u kojem je izrazio zabrinutost te je dao detaljne naputke hrvatskom veleposlaniku u BiH Ivanu Del Vechiju kako djelovati u nastaloj krizi, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović čak je najavila sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. Upravo je Plenković odnose s BiH i položaj Hrvata u toj zemlji označio kako jedan od vanjskopolitičkih prioriteta svoje vlade. Međutim odmah je doživio udar.
Tijekom posjeta Bosni Hercegovini prošli petak, iz Mostara je kritizirao i rad Suda BiH za koji je kazao da podiže optužnice protiv hrvatskih branitelja iz Hrvatske i BiH na temelju prvostupanjske presude Haškoga suda šestorici bivših dužnosnika Herceg-Bosne o postojanju navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata.
Hrvatski premijer kazao je da je mišljenja da je potrebna snažna politička reakcija vlasti BiH kako bi se spriječila zlouporaba pravosudnog sustava. 'Prije svega treba odbaciti sve pokušaje nametanja kolektivne odgovornosti, pokrenuti otvoreni dijalog te ozbiljno razmotriti postojeće modele pravosudne suradnje ako pravosudna tijela BiH nastave inzistirati na politiziranim političko-pravnim kvalifikacijama', rekao je hrvatski premijer.
Ubrzo mu je odgovorio član Predsjedništva BiH i vodeći bošnjački političar u toj zemlji Bakir Izetbegović ustvrdivši da je priča o ugroženosti Hrvata u BiH bez utemeljenja. No sada mnogi iz kruga oko hrvatske vlasti smatraju da je uhićenje desetoro nekadašnjih pripadnika HVO-a samo nekoliko dana nakon posjeta hrvatskog premijera odgovor na pokušaje uplitanja u političke odnose u toj zemlji. Nesnalaženje i nemar prema nacionalnim interesima Plenkoviću je spočitao i bivši ministar obrane Ante Kotromanović koji se zapitao što je točno radio u Bosni i Hercegovini hrvatski premijer i njegov ministar vanjskih poslova kada nije znao da će biti uhićeni pripadnici HVO-a te im se narugao na ceremonijalnom domoljublju bez sadržaja. A upravo tajming uhićenja smatra ključnim u ovom slučaju i bivši ministar branitelja Predrag Matić koji je mišljenja da je Plenković dobio svojevrstan vritnjak od BiH.
