Razlog za to, kazao je šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić u subotnjem intervju za Hinu, nije podloga za kakvu ideološku raspravu, već podsjećanje na to da je Parlamentarna skupština EU-a donijela rezoluciju i da je Hrvatski sabor donio deklaraciju iz kojih proistječe da se moraju maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na totalitarne režime bilo koje boje.

Koji sat kasnije reterirao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazavši da se pitanje Tita treba riješiti na referendumu paralelno s izborima i da se na taj način neće stvoriti dodatan trošak osim što će pored četiri kutije biti postavljena i peta. Kako u svemu, a posebno u politici pravilno tempiranje ključ je za uspješno djelovanje, tako je Mikulić sada odlučio izaći s pričom o skidanju Maršalova imena.

Istina, HDZ je već iskazivao nezadovoljstvo činjenicom da Tito ima trg u Zagrebu, ali daleko da od toga da to sada radi zbog podsjećanja na EU rezoluciju i saborsku deklaraciju.

Naime, u HDZ-u vlada borba za gradonačelničku kandidaturu, a Mikuliću je stalo da on bude taj koji će, možda, nakon 17 godina preuzeti Zagreb pa je odlučio naložiti vatricu iako svjestan da će se o nju sada teško ogrijati.

Nakon Bandićeva odgovora izvjesno je da će priča o promjeni imena trga čekati još neko vrijeme. Da bi predložio raspisivanje lokalnog referenduma, HDZ-u treba trećina zastupničkih ruku (17); toliko ih nema i bez Bandića ih teško može sakupiti, a kada bi ih imao, referendum bi se morao održati u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Stoga se Bandićev prijedlog čini razumnim jer kad bi se održao uz izbore, trošak ne bi bio puno veći. No ovdje treba imati jednu drugu stvar na umu, a to je da je još u proljeće 2009., kada je Bandić još uvijek bio SDP-ov gradonačelnik, isti prijedlog na stol stavio vijećnik Pero Kovačević. Prijedlog tada nije prošao.

Jasno je da Bandić strateški odugovlači jer do izbora ima vremena, a i pitanje je hoće li Mikulić za razliku od njega uopće biti u utrci i kakve će se teme do tada nametnuti.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da je Bandićevo rastezanje logično, ali ujedno i riskantno jer se ne zna tko će biti kandidat HDZ-a i hoće li se ostvariti spekulacije da grupacija okupljena oko Željke Markić i stranke U ime obitelji izađe sa svojim kandidatom s obzirom na to da se kao mogućnost spominje da Zlatko Hasanbegović bude njihov čovjek na listiću.

'Sasvim je jasno da će Bandić čekati. Međutim, ako HDZ odluči da im kandidat bude Zlatko Hasanbegović, tu će se sasvim sigurno nametnuti ideološka pitanja i referendum bi mogao biti dodatan motiv njihovim biračima da izađu na izbore i uz 'ne' Titu zaokruže Hasanbegovića za gradonačelnika. Bude li netko drugi tu, Bandić ima puno veće šanse. Međutim, ako se pak dogodi da bude referenduma, a Hasanbegović postane kandidat U ime obitelji, tu bi se i Bandić i HDZ mogli naći u problemima', mišljenja je Puhovski.

Osim jedne trećine zastupnika, lokalni referendum može predložiti gradonačelnik i dvadeset posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača u Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti na području Grada Zagreba. Referendum, naravno, može biti i savjetodavni i kao takav neobavezan za Gradsku skupštinu.