Silobrčić je prethodno za Hinu kazao da je ostavku podnio zbog nemogućnosti da procesuira slučaj navodnog plagijata ministra znanosti, a u priopćenju za javnost dodatno je obrazložio svoju odluku konstatirajući da Odbor nije uspio donijeti konačno mišljenje. 'Mislim da smo mogli i bolje', naveo je Silobrčić.

Upitan što podrazumijeva pod 'nemogućnošću' da se procesuira slučaj Barišić, akademik kaže da nije bilo dovoljno glasova da se prihvati ikoji prijedlog. Više od toga ne želi reći, a javno o tome ne želi govoriti ni ostalih nekoliko članova Odbora s kojima je tportal kontaktirao tijekom dana, uključujući Enesa Midžića, profesora na Akademiji dramskih umjetnosti, koji je ujedno na funkciji zamjenika predsjednika Odbora.

Zavjet šutnje

Oko ovog slučaja zavladao je pravi zavjet šutnje, što ne čudi kada se zna da bi odluka Odbora o ovom predmetu mogla utjecati na duljinu ministarskog staža Pave Barišića, kad bi se premijer Andrej Plenković vodio profesionalnim kriterijima i predizbornim sloganom 'vjerodostojno' u slučaju da Odbor utvrdi kako je ministar uistinu plagirao dijelove rada američkog stručnjaka za međunarodne odnose Stephena Schlesingera.

Podsjetimo, Barišić se nedavno ispričao Schlesingeru 'zbog propusta u prvoj verziji članka', a Amerikanac je potvrdio da dva odlomka Barišićeva znanstvenog članka sadrže potpuno iste riječi koje je on upotrijebio u svom članku 'Can Democracies Be Organized'.

Uoči jučerašnje sjednice, profesor Josip Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta podnio je ostavku na članstvo u Odboru za etiku, ustvrdivši da je od 27. listopada, kada je održana prethodna sjednica, rad Odbora instrumentaliziran u medijskoj javnosti. 'Nakon što sam u tom vremenu na svoj način i svojim iskustvom pokušao pridonijeti prevladavanju, prije svega instrumentalizacije Odbora, ali bez određenog uspjeha, odlučio sam podnijeti ostavku', napisao je Baloban.

Preostali članovi Odbora su Andreja Brajša-Žganec (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ines Kersan-Škabić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), Ljiljana Kolešnik (Institut za povijest umjetnosti), Jelena Macan (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), Nenad Starc (Ekonomski institut) i Ivica Vilibić (Institut za oceanografiju i ribarstvo).

Prema izvoru tportala, na jučerašnjoj sjednici bilo je prisutno sedam od devet članova Odbora, a izvjestitelj u slučaju Barišić iznio je svoj prijedlog odluke. Međutim, za tu odluku nije bilo dovoljno glasova.  Prema Poslovniku o radu Odbora, za donošenje pravovaljanih odluka potrebna je nazočnost većine članova, te natpolovičan broj glasova nazočnih članova Odbora, u ovom slučaju, dakle, četiri glasa, no moguće je i suzdržati se od glasovanja.

Silobrčić: Državni tajnik poslan da kontrolira štetu

Osim članova Odbora, na jučerašnjoj sjednici pojavili su se i Matko Glunčić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te čak dvije predstavnice Agencije za odgoj i obrazovanje: ravnateljica Jasmina Havranek i pravnica Mirjana Gopić. Osobe koje nisu članovi Odbora nemaju, naravno, pravo glasa, ali mogu sudjelovati u raspravi.

Nakon svega, akademik Silobrčić priopćio je kratku kronologiju događaja. Dan uoči sjednice iz AZVO-a dobio je e-mail poruku da 'pokuša odvratiti Odbor od donošenje ikakva mišljenja o predmetu aktualnog ministra znanosti i obrazovanja'. Već ga je ta poruka navela da pripremi ostavku, koju je dao pri početku sjednice, a državnom tajniku naknadno je, u dijelu rasprave, rekao da se vidi koliko je Ministarstvu stalo do neovisnosti Odbora kad je on bio poslan da kontrolira štetu

Odbor na kraju nije uspio donijeti konačno mišljenje te su odluke odgođene, a Silobrčić je zaključio i rekao da mu je važnije biti slobodan da kaže što misli nego da je predsjednik Odbora. Idućeg predsjednika izabrat će članovi Odbora, no tko god to bio - teško je očekivati da će se javno odupirati svakovrsnim pritiscima na svoj rad u Odboru onako kako je to činio akademik Silobrčić.

Vinković: Je li sada jasno da je plagiranje u Hrvatskoj institucionalizirano?

Akademiku počinju stizati i priznanja na društvenim mrežama, a među prvima je stigla poruka astrofizičara Dejana Vinkovića, ravnatelja Instituta sinergije znanosti i društva u Čakovcu, bivšeg profesora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.

'Je li sada jasno da je plagiranje u Hrvatskoj institucionalizirano? Da ga i formalno brane/prikrivaju ustanove i stručna tijela koja bi trebala biti na prvoj liniji razotkrivanja tog ponašanja? I da se plagijatore i muljatore nagrađuje? I ovo nema nikakve veze tko je na vlasti - SDP-ova vlada je čitavo jedno sveučilište umjesto posjetom Uskoka nagradila državnim jaslima', napisao je Vinković na Facebooku.

'A sad samo zamislite da krenemo analizirati koje smeće od radova se objavljuje u raznim kućnim časopisima. Počnite zbrajati financijsku štetu time što su zahvaljujući takvim neetičkim objavama radova ti ljudi zauzeli radna mjesta, dekanstva, rektorstva, sjede u raznim regulatornim tijelima, u ministarstvima, javnoj upravi. A onda krenite zbrajati štetu koju su stvorili svojom nestručnošću, lošim odlukama jer nemaju pojima o poslu za koji su dobili titule i diplome, generacije studenata kojima su ko fol prenosili znanje, a zapravo im davali bezvrijedan komad papira.

Plagiranje je vrh sante leda. Cijenu ovoga plaćamo svi. Cijena ovoga je društvo nesposobno se održati u današnjem globalnom svijetu. Mi, kao nacija, osuđeni smo na nestanak ne zato što nam se smanjuje broj stanovnika (ima nacija puno manjih od nas!) nego zato što smo kulturološki inferironi i nekompetitivni. Naša intelektualna elita je u prosjeku - intelektualni propalitet', zaključio je Vinković.