'Internetske stranice Hrvatskog sabora loše su organizirane, prosječan građanin u prvih pet minuta na portalu neće pronaći ono što je tražio i odustat će od traženja. Iako ima dosta podataka, međusobno nisu povezani i strukturirani pa je teško doći do željenih informacija', upozorava za tportal Miroslav Schlossberg, jedan od administratora portala imamopravoznati.org pomoću kojega građanimogu tijela javne vlasti poput primjerice Vlade i Sabora ili gradova i općina tražiti informacije i dokumente.

Kao posebno bolne točke aktualne saborske stranice Schlossberg osim 'nepovezanosti sadržaja uz općenito loše strukturiran web', ističe i 'strukturu dnevnog reda koja nije uvijek ista, a i dijelom linkovi vode na vanjske stranice, što je također u domeni Hrvatskog sabora, no može ih se ispraviti tako da se nove sadržaje kreira strukturirano i da svaki puta prate istu strukturu te da podaci po mogućnosti budu otvoreni podaci'.

Drugim riječima, ti podaci trebaju biti u otvorenim formatima tako da ih se može lako pronaći, preuzeti, indeksirati i pretražiti uobičajenim aplikacijama za pretraživanje te moraju biti strojno (računalno) čitljivi podaci, a to su primjerice Excel, CSV i Word dok su PDF-ovi i slike strojno nečitljivi ili teško čitljivi podaci.

Kao primjer dobre prakse Schlossberg navodi parlament Velike Britanije koji je, 'osim odličnog korisničkog sučelja, osigurao i strojni pristup pa možemo samo zamisliti koje sve podatke građani mogu dobiti o zastupnicima, sazivima i aktima'. Podsjeća da bi saborski zastupnici trebali biti dostupni svojim građanima koji su ih izabrali: 'No ako pogledate stranice Sabora s bio profilom pojedinog zastupnika ili zastupnice, vidjet ćete da često ili nemaju email adresu, ili postoji samo email adresa tajnice ili tajnice Sabora'.

'Nisu tableti presudni za otvorenost odnosno transparentnost zastupnika. Također, zastupnici već desetak godina imaju sustav elektronskog glasanja koji je dosad već dvaput mijenjan. Utrošeno je jako puno novca, a slabo se vide rezultati - gdje su podaci o elektronskom glasanju - pojedinačni glasovi zastupnika za zadnjih 10 godina?' upozorava Schlossberg i ističe važnost korištenja slobodnog koda

K tome, parlamentarne organizacije za nadzor, uključene i u globalnu kampanju OpenYourLegislative (Otvorite vaše zakonodavstvo) često razvijaju softver koji olakšava biračima da jednostavnije stupe u kontakt sa svojim predstavnicima (i obrnuto), stvaraju vizualizacije koje prate povijest određenog pitanja i one koji ga podržavaju te ilustriraju kako su se zakoni mijenjali tijekom vremena i razvijaju prilagođene sustave praćenja zakonodavnih aktivnosti.

Premda je Sabor uveo elektronsko glasovanje u prosincu 2004. godine rezultati pojedinačnog glasovanja zastupnika u razdoblju od tada do ožujka 2012. dostupni su tek na zahtjev. 'Iz tehnoloških razloga ti podaci zasad nisu prikazivi na javnom webu. Zbog kvara sustava elektroničkog glasovanja, u razdoblju od ožujka 2012. do studenoga 2014. na plenarnim sjednicama Sabora glasovalo se ručno, a studenome 2014. u rad je pušten novi sustav elektronskog glasovanja koji podržava prikaz pojedinačnog glasovanja zastupnika na javnom webu - rezultati su povezani uz svaki akt', navela je za tportal Marina Buntić Juričić, voditeljica saborske Službe za medije.

Međutim, u Saboru smatraju da je već sada stupanj informatizacije njihova rada 'na visokoj razini koja omogućava poštovanje Poslovnika i drugih propisa u pogledu javnosti rada, u čemu Sabor ne zaostaje za drugim parlamentima nego dapače po kriterijima javnosti rada i ponuđenim sadržajima na mrežnim stranicama u brojnim segmentima nadmašuje druge europske parlamente'.

Što se tiče strojnog pristupa podacima, napominje da je on 'od 2005. omogućen na dvije razine: u procesu publikacije podataka prikupljanjem iz podatkovnih baza te prikazom na javnom webu i u razmjeni podataka između programa koji podržavaju XML, npr. prikazom rezultata elektroničkog glasovanja uz akt na dnevnom redu te u povezivanju niza faktografskih podataka uz zastupnika na njegovoj osobnoj stranici i slično'.

Također napominje da zastupnici imaju osobne web-stranice s ažurnim podacima, među kojima su i podaci o različitim načinima na koje ih se može kontaktirati te email adresa za svakog zastupnika putem koje mu se može uputiti elektroničku poštu. Nekad su to kontakti radnoga tijela ako je zastupnik predsjednik toga tijela i većinu radnoga vremena provodi u tome radnom tijelu ili kontakti klubova zastupnika kojima pripadaju', navodi Buntić Juričić neke od mogućnosti kontaktiranja zastupnika.

Ipak, u planu su brojna unapređenja, a na pitanje što sve podrazumijeva najavljena informatizacija Sabora – koliko će faza imati i koliko će koštati te kada bi trebala biti gotova, Buntić Juričić odvraća samo da je 'započet projekt nadogradnje i redizajna stranica koji, u ovisnosti o proračunu za iduću godinu, planiraju dovršiti do jeseni 2017. 'Želja nam je nakon posljednje veće nadogradnje i redizajna 2007. unaprijediti postojeće te uvesti nove funkcionalnosti. Nova tehnologija koju se ima implementirati u sklopu nadogradnje weba je tehnologija otvorenog koda.'

Ohrabrujuća je to vijest s obzirom na to da javni pristup podacima diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću jer otvoreni podaci predstavljaju ne samo gorivo za demokraciju u smislu otvorenosti i transparentnosti što je iznimno važno za povjerenje građana, nego i sirovinu za ekonomski rast te pomoć u otvaranju novih tržišta i poslova.

Primjerice, istraživanje za potrebe Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa podacima studija Vickery (Vickery, 2011) pokazala je da bi korist od otvaranja podataka koje imaju vlasti mogla biti i više od 40 milijardi eura godišnje u članicama Europske unije, a uz dodatne učinke ukupno 140 milijardi eura što je ogroman ekonomski potencijal koji nikako ne treba zanemariti.