Stručnjak za sigurnost ističe kako je jedan od najvećih sigurnosnih propusta u pljački poslovniceZagrebačkog holdinga činjenica da ustanova, iako nije novčarska, a istovremeno posluje visokim iznosima novca, nije adekvatno sigurnosno opremljena.

'Iako Zagrebački holding nije novčarska ustanova pa samim time nije dužan prema Zakonu o zaštiti novčarskih ustanova osigurati sigurnosne uvjete kakve primjerice imaju banke, u samoj ustanovi morali bi znati kako zbog činjenice da posluju s većim količinama novca mogu prema istom zakonu i volji uprave dodatno osigurati poslovnicu, osobito stoga što u poslovnici postoji mogućnost za takvo što. Budući da je poslovnica prilično velika i dopušta sigurnosne preinake, među kojima je mogućnost postavljanja posebnog zaštićenog odvojenog odjela za zaštitarepri čemu bi oni imali dovoljno manevarskog prostora za reakcije. Primjerice, osim dodatnih sigurnosno-nadzornih kamera na ulazu, a ne tek unutar same poslovnice, u zgradi se fizički može odvojiti prostor za zaštitare u kojem oni mogu u sigurnosti neprobojnog stakla izoštravati kamere, dodatno kontrolirati nadzor te navoditi policiju u slučaju pljačke', objašnjava Cvrtila ističući kako je začuđujuće da jedna takva ustanova nema vanjske kamere.

Stručnjak za sigurnost naglašava kako problem dodatnog osiguranja leži u, kako kaže, neprikladnom Zakonu o zaštiti novčarskih ustanova za čije se izmjene u nekoliko navrata zalagao. Dugi niz godina u Hrvatskoj su na snazi bili minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, a bili su propisani Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima kao što su zlatarnice i otkup plemenitih kovina, ističe Cvrtila, dodajući kako dodatan problem leži u kategorizaciji vrsta novčarskih ustanova.

'Upravo je Zagrebački holding novčarska ustanova, što su očito prepoznali i pljačkaši, ali ne i zakon i vodeći ljudi ustanove. Kako bi se smanjio rizik i povećala zaštita i razine sigurnosti pri obavljanju novčarskog poslovanja u objektima novčarskih institucija i pri distribuciji novca i vrijednosti, valja dodatno kategorizirati vrste novčarskih institucija i propisati odgovarajuće mjere zaštite', mišljenja je Cvrtila koji nadodaje kako je i problematičan djelokrug rada zaštitara u takvoj ustanovi koji su svedeni na poslove recepcionara, što je po njegovim riječima poražavajuće, osobito stoga što na prvome mjestu kod odabira zaštitarske tvrtke to da imaju u pravilu novac pa posao obično dobiva zaštitarska tvrtka koja ima jeftiniju ponudu.

Sigurnosni stručnjak zaključuje kako je nužno uvesti integrirani sustav zaštite koja objedinjuje tehničku i tjelesnu zaštitu, a ne gotovo u pravilu portirske poslove zaštitara koji u ovakvim slučajevima uglavnom mogu tek prekriženih ruku promatrati što se događa. Zaštitari su, smatra Cvrtila, ustrojeni ljudi pod odorom i pod oružjem koji postupaju temeljem ovlasti izvedenih iz Zakona o privatnoj zaštiti, no nisu na društveno korisniji način iskorišteni u podizanju razine sigurnosti u državi, ne samo u prevenciji već i u otkrivanju počinitelja pojedinih kaznenih djela.