VODIČ ZA PRIPREMU

Trebate dizalo u zgradi? Evo što trebate učiniti

28.12.2016 u 19:27

Bionic
Reading

Brojne zgrade u Hrvatskoj nemaju dizala, no dok su neki lijeni protegnuti noge po stepenicama, mnogima je to napor iz opravdanih razloga, primjerice starijima i osobama s invaliditetom te obiteljima s malom djecom, i negativno utječe na kvalitetu njihova života. Stoga smo provjerili što je potrebno za ugradnju dizala i kako financirati taj pothvat koji zgradi i stanovima diže vrijednost

Ugradnja dizala nije lak zalogaj, pogotovo kad je o financijama riječ, što je kolač koji trebaju podijeliti svi oni koji se njime kane koristiti, a najprije treba provjeriti je li lift uopće moguće ugraditi i koji su uvjeti izvedbe radova. Za početak, nije isto je li riječ o novoj ili staroj zgradi i može li dizalo biti s unutarnje ili vanjske strane, da spomenemo tek neke čimbenike koji imaju utjecaj na tehnički i pravni te financijski aspekt, što sve ovisi od slučaja do slučaja.

Tehnički uvjeti

Potrebno je utvrditi postoje li tehničke mogućnosti ugradnje dizala unutar objekta (u stubištu) ili, alternativno, uz dvorišno pročelje s obzirom na to da postoje i zgrade koje nemaju nikakvu tehničku mogućnost njihove ugradnje.

Ukoliko postoje osnovni tehnički uvjeti, potrebno je naručiti izradu projektne dokumentacije za ugradnju dizala od ovlaštenog projektanta te pribaviti postojeću dokumentaciju objekta, na temelju čega će se ishoditi potrebne suglasnosti, potvrde projekta i dozvola za građenje


Ako se lift ugrađuje izvana, čime se povećava tlocrtnu površinu zgrade, potrebna je građevinska dozvola.

Ako ga se ugrađuje unutar zgrade, čime se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade - primjerice probijaju se međukatne konstrukcije - potreban je glavni projekt.

Ako se dizalo ugrađuje u prazan prostor unutar zgrade, odnosno bez probijanja međukatnih konstrukcija ili drugih nosivih dijelova, za takve radove nije potrebna građevinska dozvola, niti glavni projekt. Međutim, radove mora izvoditi osoba registrirana za obavljanje tih radova i pri tome se mora pridržavati svih propisa, uputa proizvođača i pravila struke.

Pravni uvjeti

U vlasničkopravnom smislu o ugradnji lifta odlučuje vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Naime, ugradnja dizala je posao izvanredne naravi pa je za to potrebno ishoditi suglasnost svih suvlasnika, osim ako u zgradi živi osoba smanjene pokretljivosti (osoba s invaliditetom) jer je u tom slučaju dovoljna suglasnost natpolovične većine suvlasnika (gledano prema udjelu u vlasništvu).

U administrativnom smislu ugradnju lifta mora se 'zabraniti', odnosno mora se odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ako za to postoji propisani razlog, primjerice ako bi ugradnja lifta bila protivna prostornom planu ili ako ne postoji pravni interes za izdavanje te dozvole.


Ekonomski uvjeti

Davanje suglasnosti za ugradnju dizala ne znači nužno i suglasnost za financiranje, a kako nisu svi u zgradi jednako zainteresirani za tu poboljšicu (posebice oni na nižim etažama), suvlasnici moraju donijeti i posebnu odluku o načinu financiranja ugradnje dizala.

Financiranje

Ugradnju lifta, ako se za to odluče i dogovore, trebaju financirati suvlasnici zgrade koji to mogu učiniti svojim sredstvima, a iz zajedničke pričuve dužni su financirati održavanje dizala.

Sredstva trebaju osigurati prvenstveno suvlasnici jer sufinanciranje ugradnje dizala, odnosno prilagodba građevine u smislu Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevine osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, moguća je temeljem poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova višestambenih zgrada iz fondova EU-a', ali samo kao dodatna aktivnost integriranoj energetskoj obnovi zgrade, a ne kao samostalni projekt.

Drugim riječima, osim kroz bodovanje kao dodatna mjera u postupku energetske obnove zgrada prema natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, trenutno ne postoje samostalne subvencije za ugradnju dizala.


Konkretno, što se tiče sufinanciranja iz Unijinih fondova, Ministarstvo trenutno ima otvorena dva poziva i to Poziv na dostavu projektnih prijedloga od 17. listopada 2016. godine 'Energetska obnova višestambenih zgrada' te od 22. studenoga 2016. godine 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja'.

U okviru oba poziva prihvatljiva projektna aktivnost na postojećoj zgradi koja je predmet energetske obnove između ostalih je i horizontalna mjera koja se odnosi na provedbu novih elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (jedan od elemenata je i dizalo) u skladu sa spomenutim pravilnikom.

Najviši ukupni intenzitet sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj navedene mjere po pojedinačnom projektnom prijedlogu je:

- u okviru Poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada u iznosu od 60 posto na područje cijele Hrvatske

- u okviru Poziva za energetsku obnovu zgrada u kojima javne ustanove obavljaju javnu odgojno-obrazovnu djelatnost, u ovisnosti o indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se projekt provodi, u iznosu od 35, 40 ili 45 posto za projekte iz primorske Hrvatske te 50, 55, 60 posto za projekte iz kontinentalne Hrvatske.

456009,448208,445312,420002
U budućnosti bi sufinanciranja ipak moglo biti još iz Europskog fonda za regionalni razvoj s obzirom na to da je Europska komisija 2014. donijela nove smjernice za ulaganja u kohezijsku politiku EU-a za razdoblje između 2014. i 2020. u kojima se navodi da bi se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu s razvojem alternativa institucionaliziranoj skrbi.

Budući da starijim osobama mobilnost predstavlja jedan od ključnih problema, a jedan od primjera je upravo stanovanje u višekatnim stambenim zgradama koje nemaju dizala, ovisno o ciljevima programa za razdoblje između 2014. i 2020. mjere bi mogle obuhvatiti infrastrukturu za skrb za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njene prilagodbe, objasnili su nedavno iz EK.

Naime, EU ubuduće neće financijski sudjelovati u izgradnji domova za umirovljenike i starije osobe ni u jednoj zemlji članici jer je preporučeno da umirovljenici, stariji ljudi, teško pokretne i invalidne osobe trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi, a na tom tragu inicijativu za ugradnjom aktivno vodi Koordinacijski odbor HP i HT umirovljenika Hrvatske, o čemu više možete čitati ovdje.Save