Povodom sutrašnje 25. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, Vladimir Šeks kaže da je 15. siječnja 1992. godine 'osobito sudbonosan' i značajan dan za Hrvatsku, jer je tim priznanjem s međunarodnog pravnog stajališta konačno 'dokinuta mogućnost oružane agresije na RH'.

'Svaka država koja je međunarodno priznata uživa i međunarodnu zaštitu od bilo kakve vanjske agresije, i to je Hrvatska postigla sa međunarodnim priznanjem. Tim priznanjem slomljen je, skršen pokušaj Srbije da stvori Veliku Srbiju i da od Hrvatske otrgne dobru polovicu njenih zemalja i teritorija na liniji Karlovac – Karlobag – Ogulin i Virovitica. Dakle, onog trenutka kada je Hrvatska postala međunarodno priznata, svaki pokušaj Srbije da oružano intervenira prema Hrvatskoj bi sa stajališta međunarodnog prava i zajednice bio ocijenjen kao agresija, kao akt oružane agresije prema međunarodnoj zajednici. I zbog toga to ima dalekosežno značenje', objašnjava Šeks za tportal.

Šeks stoga ističe da međunarodno priznanje Hrvatske na vrlo jasan i prepoznatljiv način označava pobjedu hrvatskog naroda te je 15. siječnja u tom smislu dalekosežan dan kako za hrvatsku povijest, tako i hrvatsku budućnost.

'Hrvatska narod i hrvatska država ispunili su svoje temeljne, ključne strateške nacionalne ciljeve - obranu Hrvatske, stjecanje hrvatske države, nezavisnosti, ulazak u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez kao štit od nacionalne ugroze drugih prema Hrvatskoj - ali ostao je jedan veliki dug: da se Hrvatska, kako je projektirana hrvatskim Ustavom, ostvari kao demokratska, pravna i socijalna država, osobito u ovom dijelu da se ostvari kao socijalna država', upozorava Šeks.

'Imati posla i kruha'

Kaže da su krupni nacionalno-politički ciljevi, koji se tiču suvereniteta i neovisnosti, ostvareni do 2000. godine, nakon završetka mirne reintegracije. 'Međutim, po silasku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s političke i životne scene 1999. godine, počeli su se u Hrvatskoj odvijati procesi suprotni proklamiranim ciljevima i Ustava i hrvatskih nacionalnih interesa, koji su oživotvorenje i ozbiljenje hrvatske države kao države u kojoj će se svi njeni građani osjećati socijalno sigurno, imati zaposlenje, pristojnu zaradu', nabraja Šeks.

To se, pojašnjava on, ogleda u tome da se hrvatski državotvorni pokret, HDZ i sve državotvorne snage nisu borili za bilo kakvu hrvatsku državu, nego za državu u kojoj će svi njeni građani uživati sva prava, posebno socijalna prava.

'To smo mi uvijek govorili najjednostavnijim seljačkim rječnikom – imati posla i kruha. Nakon 2000. počeli su se odvijali različiti procesi u kojima se postupno gubio osjećaj za socijalnu pravdu. Brojne generacije hrvatskih ljudi, posebno hrvatskih branitelja koji su sudjelovali, djelovali i borili se u Domovinskom ratu nakon povratka s bojišnice zatekao je gubitak posla, nestala su njihova radna mjesta', prisjeća se Šeks.

Na opasku da se to događalo prije 2000., Šeks kaže da Domovinski rat praktički završio mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja 1998. godine, 'ali tu je bio odmah odlazak predsjednika Tuđmana'.

'Ogromna tragedija hrvatskog naroda'

'I sada se događa taj jedan proces, sve je više nezadovoljnih ljudi, nemaju posla, da bi u zadnjim godinama došlo do procesa koji je jedna ogromna tragedija hrvatskog naroda: u brojnim krajevima, od Slavonije, Baranje, Srijema, Podravine, Posavine, Banovine, Like, što je dvije trećine Hrvatske, Hrvatska izumire.

Izumire na nekoliko načina: jedan je da nas je sve manje i manje, da je više grobova nego kolijevki, postajemo zemalja starijih ljudi, sve nas je manje mlađih i srednje dobi. Drugi način je uvoz svih mogućih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Pohlepni, gramzivi ljudi uvoze svako moguće smeće u Hrvatsku, protivno ne samo Hrvatskim, nego i europskim regulama i tako dovode do toga da se u spomenutim krajevima gase poljoprivredna i prehrambena proizvodnja. To dovodi do strahovitog odljeva mladih ljudi s obiteljima i tako Hrvatska s jedne strane stari, a s druge strane umire i nestaje.

Sad je ključno vrijeme preokreta i zaokreta da se spriječi to nestajanje Hrvatske. To je nova bitka za Hrvatsku', poručuje Šeks, dodajući kako vjeruje da će aktualna Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem učiniti potrebne korake. Posebno je, kaže, važan projekt za Slavoniju, a tu će veliku ulogu i zaslugu, po Šeksovoj procjeni, imati ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac