'Nadamo se da je to pucanj u prazno i da će se od te priče odustati jer ona je i teoretski neizvediva', rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.

'Inicijalna javna ponuda (IPO) je strateška odluka kompanije kao model dokapitalizacije slabo kapitalizirane tvrtke, a HEP je danas izuzetno dobro kapitaliziran i u zadnje tri godine ostvaruje veliku neto financijsku dobit, potrebnu za realizaciju svih svojih investicija i širenje u regiji', kazao je Čorak.

HEP u zadnjih sedam godina u prosjeku ostvaruje neto dobit od preko milijardu kuna, dok je Ina gubitaš koji je u 2013. ostvario gubitak od 1,5 milijarde kuna, u 2014. od 1,9 milijarde, a u 2015. gubitak od 1,4 milijarde kuna.

'Naš interes i interes građana je da HEP ostane u stopostotnom vlasništvu Hrvatske, jer nitko mi ne može objasniti zašto je bolje biti vlasnik 75 posto plus 1 dionicu nego svih 100 posto', poručio je Čorak.

Osim toga, prešućuje se da IPO mora biti raspisan kao međunarodni natječaj jer je Hrvatska članica EU-a, pa se može javiti bilo koja velika energetska kompanija, uključujući i MOL, i kupiti dionice HEP-a, upozorava Čorak.

HEP kao plijen vladajućih političara

U vladajućoj koaliciji zasad nema ujednačenih stajališta, kao ni službene odluke Vlade o prodaji dionica HEP-a, a sam politički stav nije dovoljan da se krene u taj proces.

'Tu je velika politička borba za plijen koji se zove HEP, odnosno pitanje tko će od političkih moćnika, da ih ne zovemo uhljeba, preuzeti HEP. Jesu li to kadrovi HDZ-a ili Mosta, to je ključno pitanje i dok se to ne riješi neće biti nikakve odluke o IPO-u', kaže Čorak. Sindikalci upozoravaju da za privatizaciju HEP-a postoji niz prepreka - za promjenu vlasničke strukture treba donijeti zakon o privatizaciji HEP-a i utvrditi kolika je vrijednost kompanije.

'Danas nemamo podatak o vrijednosti HEP-a - onaj tko barata s brojkom od 19 milijardi kuna, što je temeljni kapital upisan na memorandum HEP-a, u teškoj je zabludi. Od financijskih iznosa vrijednost HEP-a puno je veća za građane, a pogotovo energetsku neovisnost Hrvatske', ističe Čorak.

Nije poznato ni što bi se trebalo privatizirati u HEP-u, odnosno što bi bilo 25 posto portfelja za privatizaciju. To svakako, kaže Čorak, nisu prijenos i distribucija električne energije, jer se tu ne radi o tržišnoj već o reguliranoj djelatnosti, a predmetnom privatizacije ne mogu biti ni hidroelektrane jer nisu u vlasništvu HEP-a.

Obveznice su prepreka za privatizaciju

'Pored toga, veliku prepreku za privatizaciju predstavlja HEP-ovih 550 milijuna dolara obveznica, koje su kupljene pod uvjetom da HEP neće mijenjati vlasničku strukturu i da će ostati vertikalno integrirana kompanija. U slučaju narušavanja tih uvjeti, strani investitori mogu jednokratno taj iznos dostaviti na naplatu HEP-u i onda je priča s HEP-om, IPO-om i Inom završena, jer HEP jednostavno više neće moći funkcionirati', upozorio je Čorak.

Jednu od mogućnosti za stjecanje sredstava za kupnju dionica Ine Čorak vidi u tome da Vlada nađe načina za naplatu vlasništva HEP-a u Srbiji i Republici Srpskoj. Predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS Denis Geto ustvrdio je da bi se Vlada, umjesto privatizacijom HEP-a, trebala pozabaviti ispravljanjem niza nepravilnosti u HEP-u koje je sama uzrokovala.

To se odnosi na donošenje energetske strategije, ukidanje uredbe o obvezi otkupa zelene energije, zbog čega će HEP u 2017. ostati bez milijardu kuna, i izmjene Zakona o vodama, kako bi se hidroelektrane vratile u HEP-ovo vlasništvo.

Ako Vlada ustraje na provedbi privatizacije, sindikati u HEP-u najavljuju da će joj se odlučno oduprijeti pa je u tom slučaju sve moguće - od prosvjeda do štrajkova. No, najavama nekih sindikata da su moguća i isključivanja struje, usprotivila se predsjednica Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Sonja Mikulić rekavši kako to nije moguće te da građane ne treba time plašiti.