U otvorenom pismu upućenom predsjedniku Sabora Boži Petrovu pojedinci iz struke podsjećaju kako se za vikend u javnosti pojavila informacija kako su ovih dana upravo dovršene izmjene 'Zakona o državnom arhivu' koje stranka Most stavlja u proceduru u Hrvatskom saboru. Pritom, upozoravaju potpisnici pisma, koje prenosi N1, nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti.

'Kao predstavnici stručne arhivističke zajednice sa pozicija središnjih ustanova, tijela i organizacija stručne arhivističke zajednice u Hrvatskoj, želimo naglasiti kako senzacionalizam u lansiranju informacija i prenošenju vijesti koje se tiču tako važnih stvari, a bez uključivanja same struke ne smatramo primjerenim', poručuje se u pismu predsjedniku Sabora.

Arhivisti su, pojašnjava se u pismu, u Hrvatskoj niz godina razapeti između naravi vlastitog poslanja iz kojeg proizlazi imperativ omogućavanja dostupnosti i korištenja gradiva u državnim arhivima, svakome pod jednakim uvjetima, i brojnih ograničenja koja proizlaze iz različitih zakonskih, provedbenih i ugovornih obveza koje su arhivistima kao stručnjacima izvana nametnute.

'Dugogodišnja stručna obrazlaganja i cijeli niz nastojanja od strane same struke uvijek su zahvaljujući čvrstim argumentima završavala zaključkom kako je neophodno ući u postupak donošenja posve novog arhivskog zakona. Međutim, učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke', stoji u pismu Petrovu.

Arhiviste, dodaju, u ovom novom slučaju nitko ništa nije pitao. 'Spominje se mijenjanje 'Zakona o državnom arhivu' (nepostojećega), a ne važećega 'Zakona o arhivskom gradivu i arhivima' koji se odnosi na sve arhive i način djelovanja arhivske službe u Hrvatskoj. Iz toga ni upućeni ni neupućeni čitatelj ne može razlučiti radi li se o pogrešci onih koji namjeravaju mijenjati zakon ili o pogrešci slabo informiranih novinara. Vjerojatno je tome tako upravo stoga što od arhivista nije zatražena odgovarajuća informacija, niti im je u javnosti dana prilika da o relevantnim pitanjima obrazlože stručni stav i meritum problema. Ta je prilika uglavnom dana pojedinim konačnim konzumentima arhivskoga gradiva koji stvari promatraju isključivo iz vlastite perspektive', poručuje se u pismu.

'Arhivisti su prvi koji žele ukloniti svaku neosnovanu prepreku i ograničenje između gradiva koje čuvaju i stručno obrađuju i njegovih potencijalnih korisnika bez obzira na njihovu provenijenciju. Upravo stoga pozivamo političke strukture da se pitanjima neophodnih promjena u arhivskoj struci ne prilazi parcijalno, a pogotovo ne bez temeljne stručne i šire javne rasprave. Samo sinergijom struke i politike moguće je iznaći najkvalitetnija rješenja', stoji u pismu koje potpisuju v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević, predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća Darko Rubčić, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva Dražen Kušen i predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku OIKZ FFZG Hrvoje Stančić.