Prošlo je sedam godina od početka primjene državne mature, a u razradi je model e-mature kako bi učenici mogli polagati ispite na računalu, što bi donijelo i uštedu od osam milijuna kuna, premda se glavni razlog za napuštanje modela 'papir i olovka' nalazi u činjenici da se pomoću e-ispita može preciznije izmjeriti učeničko znanje te tome što omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način
Cijena ocjenjivanja ispita, što podrazumijeva honorare i druge troškove za ocjenjivače, koji u nekim slučajevima iznose i po nekoliko tisuća kuna za nekoliko dana provedenih u ocjenjivanju, najskuplja je stavka čitave mature, a pouzdanost ocjenjivanja ispita nije na očekivanoj razini.
'Uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed. Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka', istaknula je psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koja je ideju, kako javlja Jutarnji list, prezentirala na državnom skupu ravnatelja osnovnih i srednjih škola jučer u Opatiji.
Rezultati ankete provedene među ravnateljima škola pokazuju da 46 posto ispitanika, na uzorku od 86 škola, smatra da su e-ispiti učenicima prihvatljiviji od modela 'papir i olovka', dok 21 posto ravnatelja smatra da učenici još preferiraju papirnati oblik testa, a 33 posto ih nije opredijeljeno.
Primjenom e-ispita broj ocjenjivača znatno se smanjuje jer su računalni programi za ocjenjivanje fascinantno precizni pa i u zadacima kraćeg esejskog tipa, ali primjena e-ispita je dugoročan projekt. Jedan od problema je i to što škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda, a nisu ni svi učenici jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzog tipkanja.
S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, Jutarnji list zaključuje da najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina i dodaje da su, ovisno o ocjeni struke, i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja skloni podržati projekt. S druge strane, upravo zbog ušteda uskoro se može očekivati prestanak objave zadataka s državne mature, a želja stručnjaka u NCVVO-u jest izrada banke ispitnih zadataka.
