Spomenik u Srbu podignut je u spomen na ustanak od 27. srpnja 1941, kada se narod Like, prema službenoj povijesti, pobunio protiv fašističke okupacije. No sudionici skupa tvrde, a povijesni izvori koje navode potvrđuju, kako je riječ o potpunoj povijesnoj izmišljotini. Pod krinkom antifašizma, pripadnici četničkog pokreta tim su danom započeli genocid protjerivanjem i ubojstvima katoličkog i muslimanskog stanovništva Like.

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog informativnog centra sakupio je dokaze i ispovijesti svjedoka, kako četnika tako i partizana. U brošuri je priloženo i svjedočanstvo Savke Dabčević Kučar iz 1971. kada je s Mikom Tripalom i ostalim visokim političkim dužnosnicima Komunističke partije Hrvatske prisustvovala obljetnici Ustanka u Srbu.

'Tu nije bilo bitno pokazati tko su Srbi u Hrvatskoj, nego i organizirano prikazati i dokazati da je tu srpska Hrvatska. Ljudi, dovučeni autobusima iz Bosne i Vojvodine i tko zna odakle sve ne, bili su umorni, znojni, pripiti (ranojutarnja rakija), s prijetećim raspoloženjem. Bili smo im tu - nadohvat ruke. Mi - za koje se tvrdilo da želimo ponovno 'klati' Srbe u Hrvatskoj!' piše Savka Dabčević Kučar u svojoj knjizi '71. Hrvatski snovi i stvarnost'.

Predstavnici zavičajnih udruga iz Like svjedočili o velikom broju ubijenih i protjeranih Hrvata nakon Ustanka iz Srba. Ubijene su cijele obitelji, protjerane tisuće ljudi, a pojedina sela zapaljena su zajedno s crkvama.

Pitaju se zašto se danas u Hrvatskoj ne nalaze sredstva za obnovu tih crkava, od kojih su neke zaštićeni spomenici kulture (Priboj) i za povrat imovine ljudi prognanih 1941-e. Upućuju apel Vladi da preispita povijesne činjenice i svoje odluke.

Također se poziva Vlada i javnost da po uzoru na ostale europske zemlje osude sve zločine koji su se događali u Hrvatskoj bez obzira na to tko ih je činio. Naglašavaju da su europske zemlje koje su prošle i kroz fašizam i kroz komunistički režim sve spomenike koji podsjećaju na ta razdoblja pospremile su muzejske prostore kao 'podsjetnike na zla koja se budućim naraštajima ne smiju dogoditi'.

Ove godine u Srbu su se na proslavi godišnjice Dana ustanka pojavili potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac, Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a i zastupnik u Saboru te potpredsjednica HNS-a i trenutno predsjednička kandidatkinja Vesna Pusić. Uzelac je od Vlade tražio sredstva za obnovu spomenika te je Vlada iz državnih rezervi odobrila milijun i šesto tisuća kuna. Radovi su ubrzano u tijeku kako bi spomenik bio dovršen za proslavu Dana ustanka sljedeće godine.

'Prestrašno je da se sredstvima poreznih obveznika uključujući i sredstva obitelji žrtava podiže spomenik zločincima', Zdravko Tomac, nekadašnji teoretičar jugoslavenskog oblika socijalizma jedan od osnivača SDP-a i nekadašnji potpredsjednik hrvatskog Sabora.

Kaže kako je nezanimanje medija za ovu temu dokaz da je 'demokracija dirigirana'.

Predsjednik Stjepan Mesić, koji se u svakom drugom javnom nastupu dotakne antifašizma, mogao bi se založiti za istragu zločina koji su činjeni upravo pod krinkom tog režima. Možda bi se tada napokon okončala vječita rasprava o tome tko je bio ustaša, četnik ili pak partizan.