Najpopularniji političari siječnja su novi Predsjednik RH Ivo Josipović, Predsjednik RH na odlasku Stjepan Mesić i premijerka Jadranka Kosor.

Politička previranja u HDZ-u koja su započela odlaskom Ive Sanadera, a nastavila se preuzimanjem mandata Jadranke Kosor koja je počela čistiti državna poduzeća od korupcije, i pokušaj povratka Ive Sanadera u politiku koji je na kraju balade izbačen iz HDZ-a, doveli su do povećanja izbora vodeće opozicijske stranke - SDP-a čija popularnost i dalje raste, iz mjeseca u mjesec (32,6 posto u siječnju u odnosu na 28 posto u lipnju 2009. godine). Jadranka Kosor stabilizirala je podršku HDZ-u na razini od oko 24 posto (ovaj mjesec 24 posto, prošli mjesec 23,5 posto). HNS drži poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,5 posto, s blagim porastom popularnosti. HSS-u je popularnost također porasla, u ovom mjesecu je na četvrtom mjestu s izborom od 5,1 posto. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom od 2,5 posto, dok je HSLS s novim vodstvom osigurao popularnost od dva posto. HSP-ova popularnost stabilizirala se na 1,7 posto podrške.

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećim izborom novog stanara Pantovčaka, Ive Josipovića koji je za 22,9 posto ispitanika najpozitivnija politička osoba u ovom trenutku. Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor prati ga u stopu, najpozitivnija je političarka u zemlji za 21,1 posto ispitanika. Stjepan Mesić, još kratko na funkciji koju je obavljao deset godina, na trećem je mjestu s popularnošću od 18,5 posto, što nagoviješta da bi ga hrvatski građani/ke mogli na neki način i dalje očekivati u političkom životu i nakon završetka drugog mandata. SDP-ov čelnik Zoran Milanović nalazi se na četvrtom mjestu ljestvice najpopularnijih političara (4,1 posto), a slijedi ga HNS-ova čelnica Vesna Pusić (3,8 posto). Među deset najpozitivnijih političara su još i Milan Bandić, poraženi predsjednički kandidat (3,1 posto), Željko Rohatinski (2,2 posto), Damir Kajin (1,4 posto), Nadan Vidošević (1 posto), i Radimir Čačić (1 posto).

Ivo Sanader, bivši premijer i bivši HDZ-ovac, i dalje se drži vrlo visoko na ljestvici najnegativnijih političara. Od najava njegovog povratka u politiku, u studenome je negativni stav prema njemu bio svega 25,9 posto. U prosincu taj doživljaj povećao se na 27,9 posto. U siječnju negativni doživljaj Ive Sanadera iznosio je 50,9 posto, dok u veljači bilježimo 48,0 posto izbora za naj negativca. Svi su političari negativni za 8,3 posto ispitanika, dok je na ovoj ljestvici negativaca predsjednik SDP-a Zoran Milanović treći, s izborom od 5,3 posto. Donedavni predsjednički kandidat Milan Bandić bilježi negativniji doživljaj u visini od 5,2 posto, što je najveći porast negativnog stava prema nekom političaru u odnosu na prošli mjesec. Među deset najnegativnijih političara su Andrija Hebrang (4,3 posto), predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (4,1 posto), Stjepan Mesić (2,4 posto), Radimir Čačić (2 posto), Vladimir Šeks (1,8 posto) i Ivan Šuker (1,2 posto).

Najvažnija tema mjeseca izbor je novog hrvatskog predsjednika. Ova tema najznačajnija je za 45,6 posto naših građana/ki i mogao bi biti nagovještaj nade u promjene i obračunavanje s korupcijom. Slučaj Sanader (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji je događaj za 17,7 posto ispitanika, dok je gospodarska kriza najvažnija tema za 14 posto ispitanika. Nove afere u državnim poduzećima obilježili su mjesec za 8,8 posto ispitanika, Vladine mjere za pomoć gospodarstvu za 5,4 posto te uspjesi hrvatskih sportaša za 3,9 posto. Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod jedan posto.

Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,42. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava više od 57 posto ispitanika (prema 55,2 posto prije mjesec dana ili 24,2 posto u zadnjem mjesecu Sanaderovog premijerskog položaja), dok je ne podržava oko 30 ispitanika (prije mjesec dana 30,7 posto), uz 14 posto s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Nakon nastavka obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, rješavanja slučaja Sanader i zategnutosti odnosa sa Slovenijom, premijerka Kosor bilježi veliku podršku hrvatskih građana/ki koja se temelji na negospodarstvenim temama. Bit će zanimljivo pratiti kretanje potpore Vladi kad se završi period političkijih tema.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU-u. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispodpolovična: 48,4 posto (48,9 posto iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU-u izjasnilo se 40,1 posto (prema prošlomjesečnih 39,9 posto), uz 11,5 posto neodlučnih.