Prema subjektivnoj procjeni autora ovih redaka (jer novinari programe od nisu dobili), baziranoj na slušanju polusatnog razgovora s kandidatima, tek je njih nekoliko ponudilo nešto što je mirisalo na četverogodišnji program, iako je i to bilo daleko od očekivanog.

Ostatak bi trebalo vratiti u školske klupe da ponove gradivo o retorici, a nekima kojima su usta bila puna multimedije ne bi škodilo da nauče kako se, ako se kandidirate za tako jaku funkciju, prezentacije obavljaju.

Više je u 'predstavljanju programa' bilo priče o aktualnom stanju i lošim međuljudskim odnosima u kući, a manje načinima kojima se mogu riješiti akutni problemi koji HRT muče. Doduše, olakotna okolnost za to kandidatima je činjenica da nisu imali adekvatan uvid u financije, poslovanje, broj zaposlenih po sektorima, čime su u startu bili limitirani za iznošenje kvalitetnog programa, pa se sve moglo svesti pod 'opću tematiku'. No i u takvoj situaciji možemo mirno ustvrditi da nitko od kandidata nije impresionirao i ostavio dojam da bi on bio idealan izbor za nasljednika Vanje Sutlića

Branko Debeljak, redatelj na HRT-u

'Na HRT-u je kroz godine stvorena klima nepovjerenja u kojoj više nitko nikome ne vjeruje, postoje velike razlike u plaćama menadžmenta i ostatka zaposlenika. HRT je trenutno nakarada koja nije sinkronizirana. Audicija za zaposlenike nema od 1987. godine. Zašto ih nema, to ne znam, ali očito da je to nekome u interesu. Umjesto sto epizoda sapunice, radio bih TV serije po kojima je HRT bio poznat.'

Boško Grubić, producent iz Los Angelesa

'HRT mora izaći iz silosa i djelovati zajedno. Radne jedinice ne mogu biti same za sebe – timski rad mora postojati. U sklopu restrukturiranja Glazbenu proizvodnju spojio bi s Hrvatskim radijom. Mora se proizvoditi puno više edukacijskih sadržaja vezanih uz Hrvatsku.'

Veljko Jančić, koordinator u emisiji 'Hrvatska uživo'

'Prva godina je najbitnija, u njoj se treba oformiti tim koji tako mora raditi, a ne, kao što je to slučaj danas, kada funkcionira poput rakove djece. Program koji nitko ne gleda ne isplati se raditi. Vanjski suradnici nisu vanjski jer ovdje rade pune šihte i po deset godina. Ima nas puno više od 3.400, koliko se spominje. Ja se neću držati Zakona koji kaže da se ravnatelj ne može miješati u program jer to je naš proizvod, a prihodi za koje je ravnatelj odgovoran direktno su povezani s tim.'

Zoran Kalinić, zaposlen u prodaji HT-a

'Preduvjet za sve je dubinska analiza. Prihodi od marketinga mogu očekivati pad u budućnosti, ali se otvaraju novi kanali – poput interneta i izvoza sadržaja.
Uz digitalizaciju arhive, koja se mora i katalogizirati, ne bih se ograničio samo na regiju, već i na svijet. Film Valter brani Sarajevo bio je najgledaniji u Kini – to se može prodavati i putem posebnih kanala na internetu. Otkazi mi ne bi bili prioritet. Moja velika prednost je što ne dolazim iz kuće i od svog programa ne bih odustao jer ne pripadam lobijima.'

Nikola Kristić, novinar HTV-a

'Svoj program je naslovio 'Gospodar si riječi koje si nisi izrekao' u kojem bi do 2014. HRT broj zaposlenika sa 3.500 smanjio na 3.000 bez da se ugrozi supstanca. Na HTV-u bi broj zaposlenih tada bio 1.900, na HR-u 550, u GP-u 150, dok bi u Općim i zajedničkim poslovima bilo zaposleno njih 450.'

Ivanka Lučev, pomoćnica glavnog ravnatelja za radio

'HRT stagnira već nekoliko godina i prisutna je kriza rukovođenja, a u kući je prisutno generiranje kaosa. Nekad se vježbalo u kući mjesecima, a danas se s ceste ide u direktno u program. HRT se mora uključiti u novi pejzaž zvan multimedija.'

Franjo Maletić, predsjednik Uprave Vjesnika d.o.o.

'Znat ću političke elite udaljiti od HRT-a. Moj sukob u Vjesniku bio je na toj osnovi i znam se s tim nositi. Novinari će, ako ja postanem ravnatelj, biti samostalni u obavljanju svog posla. Preduvjet da HRT bude uspješan je da bude nezavisan.'

Marko Malnar, šef tehnike HR-a

'Prijedlog novog ustroja kuće već postoji i može ga se, baš kao i sistematizaciju, početi odmah primjenjivati.'