'Da bi ostvarila višemilijunske uštede, Ina ne zbrinjava opasan otpad iz rafinerijske prerade i skladištenja naftnih derivata u skladu sa zakonom, nego ga utiskuje u podzemlje, trujući tako vodu, čime u pitanje dovodi živote i zdravlje ljudi u Hrvatskoj', tvrdi Balenović

Ina nenamjenski koristi unajmljeno zemljište od privatnih osoba, vara vlasnike zemljišta i utiskuje opasan otpad u podzemlje, čineći to nepropisno i bez studije utjecaja na okoliš te znanja i odobrenja lokalne zajednice', upozorava dalje Balenović.

Kao konkretan dokaz navodi slučaj Zorke Cirgovski, vlasnice zemljišta u blizini naselja Cremušina, u općini Veliki Grđevac. Cigrovski, 'nezadovoljna načinom korištenja zemljišta koje je kao vlasnica dala u najam Ini', potvrdila je da 'već godinama bezuspješno pokušava upozoriti javnost i institucije na nenamjensko i protuzakonito korištenje zemljišta'.

'Ina je, naime, 1979. na toj lokaciji obavljala istražno bušenje, ali ondašnjom tehnologijom nije uspjela otkriti ništa pa je prekinula radove i povukla se, a zemljište je temeljem ugovora vraćeno nazad u posjed tadašnjem vlasniku, pokojnom ocu Zorke Cigrovski', ispričala je Balenović.

Nastavak priče gospođe Cigrovski slijedi tako što je '2000. Ina željela opet, ali modernijom tehnologijom, ispitati bušotinu u Cremušini. No to je učinila, tvrde Cigrovski i Balenović, 'protuzakonito, ušavši na posjed bez ikakvog pitanja, dozvole ili ugovora s vlasnicom i počela radove'.

'Mještani su pak primijetili da se noću sve češće obavljaju nepoznate aktivnosti pa su podnijeli prijavu, nakon čega je došla inspekcija zaštite okoliša iz Bjelovara 1. prosinca 2000. i zatekla djelatnike Croscoa (Inine tvrtke kćeri) te utvrdila da utiskuju opasan otpad iz rafinerijske prerade i skladištenja naftnih derivata u bušotinu na dubinu od 1640 metara', prepričala je Balenović.

Tvrdi da su 'inspektori uvidom u zatečenu dokumentaciju utvrdili da je samo u razdoblju od 6. studenog do 1. prosinca 2000. u bušotinu utisnuto ukupno 295 tisuća litara opasnog otpada iz rafinerijske prerade riječke Rafinerije, skladištenja naftnih derivata Ina-Trgovine u Bjelovaru i otpada s benzinske postaje u Čagliću'

'S obzirom da za to Ina nije napravila prethodnu procjenu opasnosti utjecaja na okoliš i nije dobila odobrenje od Općine Veliki Grđevac za utiskivanje opasnog otpada, prekršila je Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o otpadu, pa je inspekcija zabranila daljnje aktivnosti', naglasila je Balenović, s papirima o svemu tome na stolu. 

No nije tu kraj ove priče, naime, nakon što je 'uhvaćena na djelu', Ina je 'naknadno, 5. prosinca, sklopila ugovor sa Zorkom Cigrovski da će zemljište koristiti samo za ispitivanje bušotine koju je, međutim, i dalje nastavila koristiti za utiskivanje tona opasnog otpada da bi ostvarila višemilijunske uštede', tvrdi Balenović.

Cigrovski je, kako kaže, 'prošle godine u lipnju konačno uspjela ishoditi raskid ugovora o korištenju zemljišta, ali Ina pritom nije definirala konačan rok raskida, jer ne zna kad će staviti u postupak zatvaranje i likvidaciju sporne bušotine'. Balenović pak tvrdi da 'postojeći ugovori, koje nudi Ina, predviđaju i mogućnost izvlaštenja zemljišta mimo volje vlasnika ako Ina u tome prepozna svoj interes'.

Također, podsjeća da je 'samo jedna litra nafte dovoljna da zagadi milijun litara vode, a ovako velika količina otrova ubrizgana pod velikim pritiskom u naše podzemlje širi se kapilarno u svim smjerovima i ne čudi kad čaša naizgled svježe i zdrave vode ima okus i miris po nafti i drugim otpadnim tvarima'.

Što se tiče glavnog i odgovornog krivca, Balenović i za to proziva ponajprije Tomislava Dragičevića, koji je u to vrijeme bio na dužnosti predsjednika Uprave Ine, a koji ju je već tužio zbog, kako ih on vidi, kleveta, pa je i danas po sličnom pitanju na redu novo ročište.

U međuvremenu, mi smo zbog svih ovih tvrdnji zatražili očitovanje Ine koje zasad nismo dobili, a Balenović kaže da su se 'oko ovog slučaja već obratili svim mogućim institucijama – Upravi Ine, Ministarstvu zaštite okoliša, nekim ekološkim udrugama, pa čak i bivšem predsjedniku države Stipi Mesiću'.

'Sad je na redu sastanak kod aktualnog predsjednika Ive Josipovića', najavila je Balenović, dodavši da će se 'obratiti za sastanak i novom predsjedniku Uprave Ine Zoltánu Áldottu, a Ministarstvo zaštite okoliša poziva da obavi inspekcijski nadzor nad svim bušotinama koje Ina koristi u Hrvatskoj'.

Tportal je za reakciju na optužbe Vesne Balenović zamolio i Inu, a odgovor čekamo, te ćemo ga objaviti čim pristigne.