Uz smanjenje sredstava, financijski teret za nabavu takvih lijekova prebacit će se na same bolnice. Tako će liječenje najtežih bolesnika ovisiti o tome koliko je novca u bolničkoj blagajni i hoće li liječnik ili ne raspisati skupu, ali potrebnu terapiju.

Ovisnost pacijenata o bolničkim budžetima pokazala se lošim rješenjem, jer je dio pacijenata zbog ograničenih sredstava pojedine bolnice ostajao bez potrebne terapije, a liječnike se prisililo na ekonomiziranje s terapijom koja pacijentima znači život, piše Novi list.

Godine 2006. osnovan je Fond za skupe lijekove koji je s početnih 150 milijuna kuna narastao na 550 milijuna. Na listu skupih lijekova uvršteni su deseci lijekova za rijetke i onkološke bolesti te bolesti poput hepatitisa i multiple skleroze. Samo je u zadnjih nekoliko mjeseci na listu skupih lijekova uvršteno 11 novih inovativnih lijekova, što je ministar Milinović prikazao kao svoj veliki uspjeh.

'Mnogi pacijenti ni dosad nisu mogli dobiti ono što im treba, a ovim smanjenjem takvih će pacijenata biti sve više', rekla je Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). 'To je veliki problem i za liječnike i za pacijente, jer se već događalo da u istoj sobi leže dva pacijenta s istom dijagnozom i jedan dobije skupi lijek, a drugi ne, jer je liječnik valjda procijenio da je, kad već nema novca za obojicu, bolje liječiti mlađeg', pojašnjava Dražić.