U kontinentalnoj Hrvatskoj zakazale su tradicionalno medom bogate kulture - bagrem, uljana repica i suncokret. Slavonskim pčelarima ove tri kulture predstavljaju glavni izvor meda, a samo na suncokretu prinos je bio 50 posto manji.

Meda manjka u cijeloj Europi, a cijene mu rastu, objasnio je tportalu predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec. 'Prinosi su smanjeni svugdje, a potražnja diktira više cijene. Danas smo dobili oglas za objavu u Hrvatskoj pčeli po kojemu se za otkup u veleprodaji za kilogram bagremovog i kestenovog meda nudi 35 kuna, lipovog i cvjetnog 32 kuna, a kaduljinog 48 kuna.'.

Manja proizvodnja utjecala je i na cijene u trgovinama gdje su one porasle za trećinu. Kilogram meda u našim trgovinama, kaže Kranjec, već se prodaje po 60 do 70 kuna po kilogramu, a cijene su podigli i pčelari koji prodaju kod kuće.

Cijene su nešto manje u medom najproizvodnijoj Osječko-baranjskoj županiji gdje su pčele u košnicama umjesto 1.200 tona meda proizvele oko 600 tona. 'U Slavoniji smo od suncokreta dobivali polovinu meda, ali ove godine potpuno je zakazao. Svejedno, uvijek smo imali dovoljno meda za naše tržište i imat ćemo ga i ove godine.', kaže nam Zvonimir Pajnić, predsjednik Pčelarskog saveza Osječko-baranjske županije.

Osječki pčelar iz udruge Radilica Milan Kramer stanje ocjenjuje i prema slabom sudjelovanju pčelara na sajmovima. 'Otkupljivači se bore za svakog pčelara koji ima meda te plaćaju isti dan. Mnogi na sajmove uopće ne dolaze, jer mnogi nemaju što prodavati.'

Na Jadranu je situacija nešto bolja zbog dobrog prinosa od kadulje, ali neizvjesno se očekuju rezultati vrijeska. 'Kadulja je dobro medila na Kvarneru i na Pagu. Sada čekamo hoće li zatopliti da i prinos vrijeska bude uspješan', kazao nam je urednik Hrvatske pčele Vedran Lesjak.