Republika Hrvatska neće potpisati Deklaraciju o uspostavi Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav tijekom konferencije o biološkoj raznolikosti, koja se do 29. listopada održava u Japanu, ekskluzivno saznaje tportal. Sve ostale zemlje obuhvaćene budućim rezervatom – Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija – potpisat će sporazum kojim se želi uspostaviti najveće zaštićeno područje u Europi, a Hrvatska će to odgoditi
Ministarstvo kulture, u kojem je Uprava za zaštitu prirode, na austrijsku inicijativu odgovorilo je da još uvijek traje 'interna procedura, za što je potrebno dodatno vrijeme'. Potez Ministarstva kulture ovisi o stavovima nekoliko drugih ministarstava, pa i resora ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića
'U pismu se navodi kako Republika Hrvatska podržava inicijativu o suradnji sa susjednim državama u vodnom gospodarstvu i očuvanju biološke raznolikosti. Želeći aktivno sudjelovati u predloženom projektu, a s obzirom na kratak rok i imajući u vidu činjenicu da se najveći dio područja predloženog rezervata biosfere nalazi upravo na teritoriju Republike Hrvatske, kao i da se trebaju provesti međuresorna usklađivanja i pripreme, hrvatska strana je ukazala na potrebu dovršetka interne procedure, za što je potrebno dodatno vrijeme', odgovor je MVPEI-ja na pitanje tportala zašto Hrvatska ne želi blagosloviti osnivanje velikog rezervata.
Budući da je područje Mure, Drave i Dunava vrlo značajno za čuvanje europske bioraznolikosti, potporu proglašenju rezervata dao je u srpnju i europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik. 'Inicijativa ima mogućnosti za regionalnu suradnju između Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije i za zbližavanje ovih zemalja. Slažem se da je predstojeća konferencija potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti koja se održava u Nagoyi izvanredna prilika da se inicijativa raspravi i predstavi široj javnosti', ocijenio je Potočnik u pismu koje je nabavio tportal.
'Interna procedura' iz pisma Austrijancima najvjerojatnije se odnosi na zastoj s proglašenjem Regionalnog parka Mura - Drava, kojem se mjesecima opirala Osječko-baranjska županija.
Prvo treba proglasiti Regionalni park Mura - Drava
To je nastavak zamršene priče koja počinje u veljači 2008. godine kada je ministar kulture Božo Biškupić donio odluku o preventivnoj zaštiti Mure i Drave. Zatim, 17. rujna 2009. godine s mađarskim kolegom Imrom Szabóm Biškupić je potpisao izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskog Prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Potpisivanju je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor. Usporedo, u Hrvatskoj je počela procedura za proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava, koji će obuhvatiti područja Medimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.
Regionalni park Mura - Drava trebao bi biti hrvatska baza za Prekogranični rezervat biosfere. 'Prethodnim proglašavanjem Regionalnog parka Mura - Drava osigurava se učinkovito upravljanje središnjom zonom budućeg Rezervata biosfere', piše u priopćenju s mađarskog sastanka Biškupić - Szabó, lani u rujnu.
Protivi se Ministarstvo gospodarstva?
Stoga izgleda da je Regionalni park Mura - Drava karika koja nedostaje u velikom lancu, a za nju ekološke udruge krive Ministarstvo gospodarstva, koje je navodno protiv zaštite dviju rijeka jer podupire hidroelektrane, o čemu je tportal pisao.
Nakon optužbe za protivljenje zaštiti rijeka Tomislav Mazal, savjetnik ministra Đure Popijača, tportal je izvijestio da to ministarstvo smatra da 'proglašenje regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova mora biti usklađeno na način koji omogućava održivi razvoj tog područja',
Zato, te zbog nepotpisivanja izjave u Nagoyi, ekolozi smatraju da iza svega stoje elektroenergetski lobiji. 'Da li se iza uskraćivanja podrške Ministarstvu kulture nalazi plan o izgradnji novih hidroelekrana na Dravi, kao što su Molve 1 i 2, ili se radi o neriješenim odnosima sa Srbijom?', pita Tibor Mikuška, ekolog iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Cilj: očuvanje prirode, održivi razvoj i znanost
Kada se konačno proglasi Prekogranični rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav, to će značiti da svih pet zemalja, uz Hrvatsku, Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija, u njemu vide reprezentativno ekološko područje s tri osnovne zadaće: očuvanje prirodnih vrijednosti, poticanje održivog razvoja te poticanje znanstvenog rada vezanog uz unapređenje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih dobara. Pored toga, kao što stoji u pismu povjerenika Potočnika, ovakav rezervat temelj je za suradnju tih zemalja na zaštiti okoliša, gospodarstvu, turizmu, znanosti, a za takve projekte može se tražiti potpora fondova Europske komisije.
