Vlada Jadranke Kosor je za svoj rad u mjesečnom istraživanju CRO Demoskop zabilježila najnižu ocjenu od početka mjerenja popularnosti koalicijske Vlade, odnosno još od početka 2004. godine ili od početka mandata prve Vlade Ive Sanadera
Tako je ovomjesečnih 2,19 za 1,23 poena slabije od najbolje ocjene koju je Vlada premijerke Kosor zabilježila od potvrđivanja mandata (3,42 u veljači ove godine, nakon obračuna s Ivom Sanaderom zbog pokušaja stranačkog puča).
U prezentaciji istraživanja CRO Demoskop građanskog političkog raspoloženja u listopadu, koje je provela Promocija plus, ističe se da je dramatičan pad popularnosti Vlade vidljiv i u razini potpore politici koalicijske Vlade Jadranke Kosor, koja se iz mjeseca u mjesec topi.
Dok je Vlada u veljači doživjela vrhunac potpore (57,1 posto) i bila ocijenjena najvišom školskom ocjenom u ovom mandatu (3,42), početkom studenoga te su vrijednosti bile znatno niže. Potpora politici Vlade sada iznosi svega 24,1 posto, a školska ocjena 2,19.
Najveću podršku Vlada RH bilježi među glasačima HDZ-a (ocjena 3,12), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a, Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,55). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP - 1,85, IDS - 1,84). Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Već četvrti mjesec zaredom slabi podrška hrvatskom članstvu u EU i nakon više od pola godine ponovo je ispodpolovična.
Josipović najpopularniji, Sanader najnegativniji političarPada podrška ulasku u EU
Za članstvo u EU se izjasnilo svega 49,6 posto ispitanika, protiv članstva se izjasnilo 39,8 posto, uz 10,6 posto neodlučnih. Ovaj bi trend mogao zabrinuti nositelje izvršne vlasti i gotovo sve političke stranke (koje su euro-optimisti), jer se u trenutku približavanja završetku pregovora smanjuje podrška članstvu u Uniji.
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 42,2 posto izbora (prema prošlomjesečnih 45,5 posto) najpozitivniji je političar u zemlji, i to deseti mjesec zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata).
Na drugom mjestu pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Željko Rohatinski. Ovaj 'nepolitičar s velikom političkom težinom' najpozitivniji je za 12,1 posto građana.
Milanović minimalno popularniji od Jadranke Kosor
Na trećem se mjestu treći mjesec zaredom zadržao vodeći političar hrvatske opozicije, Zoran Milanović, s izborom od 6,7 posto. Na četvrtom se mjestu nalazi Jadranka Kosor, koja je u istraživanju najpozitivnija političarka za pet posto ispitanika (najbolji rezultat premijerka je zabilježila u siječnju, 21,5 posto).
Povratak Sanadera na političku scenu, kako kroz svjedočenje pred Saborskim povjerenstvom tako i aktiviranjem saborskog mandata, ponovo je pojačao negativni doživljaj bivšeg premijera i bivšeg HDZ-ovca, pokazuju rezultati CRO Demoskopa.
Ovaj mjesec Sanader je najnegativniji političar za 37,5 posto ispitanika (prošli mjesec 32,6 posto). Na drugom su mjestu svi političari, po izboru 10,9 posto ispitanika. Slijede dva vodeća političara HDZ-a: Jadranka Kosor (najnegativnija za 9,7 posto ispitanika) i Vladimir Šeks (9,5 posto). Zoran Milanović je najnegativnije doživljen političar u zemlji s izborom od 7,2 posto, a Ivan Šuker za 6,6 posto ispitanika.
Gospodarska kriza i slučaj Sanader i dalje najvažnije teme
Gospodarska kriza u zemlji i dalje je najvažnija tema, i to s izborom od 31,9 posto. Sanaderovo svjedočenje pred Saborskim povjerenstvom i aktiviranje saborskog mandata najvažniji je događaj za 18,8 posto ispitanika, dok je saborska rasprava i glasovanje o povjerenju Vladi najvažnija tema za 16,9 posto ispitanika.
Izjava Rohatinskog o MMF-u i zatezanje odnosa na relaciji Vlada - HNB najvažnija je tema za 12,1 posto ispitanika. Odluka Ustavnog suda o referendumu bilježi izbor od 8,7 posto. Svi ostali događaji bilježili su izbor manji od dva posto.
SDP-u podrška 32,8 posto, HDZ-u podrška 22,3 posto
U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka, sa sve izraženijom prednosti SDP-a, dok još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS). Sve ostale stranke bilježe izbor ispod izbornog praga.
Najveća opozicijska stranka, SDP, u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor 32,8 posto građana Hrvatske (prema 32,5 posto prošlog mjeseca). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,3 posto (0,7 posto slabije nego početkom rujna, ali i za 2,3 postotna boda manje od lanjskog studenoga).
Raste broj izbornih apstinenata
HNS se i dalje čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2 posto, a HSS je zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,3 posto. HSU je na petom mjestu i ta stranka je izbor 3,5 posto građana. HSLS i HSP dijele šesto mjesto s izbornom podrškom od 3,1 posto. Hrvatski laburisti - Stranka rada u posljednjem istraživanju bilježi izbor od 1,4 posto.
I dalje je vrlo visok udio neodlučnih birača, a uočljiv je trend rasta apstinenata.