'Bog je dao svakom čovjeku nešto čime može druge učiniti sretnima', a hoće li hrvatske katolike usrećiti posjet pape Benedikta XVI, vidjet će se kad papa iduće godine stigne u pohod na ovdašnje tlo prije ljeta. U međuvremenu, bio bi grijeh ne reći da je to krasna prilika barem za početak rasprave o reviziji ugovora s Vatikanom kakav ima Hrvatska, a nema nijedna druga zemlja
Koliko će papin pastirski pohod koštati hrvatske građane, bili oni vjernici ili ne, Vlada se dosad nije oglasila, ali s obzirom na situaciju, bilo bi zgodno da premijerka Jadranka Kosor možda baš onim nalivperom koje joj je onomad darovao papa, osim pristupa Hrvatske Europskoj uniji, potpiše i izmjene ugovora sa Svetom Stolicom.
Za to bi, doduše, trebala postojati i prava atmosfera u društvu, ali takvu je teško očekivati s obzirom na predizborni oslonac kakvim se Crkva voli predstavljati i što joj s obzirom na iznesene stavove političara na tu temu prolazi bez ikakvih problema i većih propitivanja, a slično se ponašaju i sindikati te poslodavci.
Sindikati su još potkraj prošle godine Vladi slali svoj prijedlog socijalnog sporazuma, u koji su uključili i mogućnost uvođenja takozvanih 'crkvenih poreza' kao način kojim bi se financirale vjerske zajednice, pa tako i Crkva, ali ništa se u međuvremenu po tom pitanju nije promijenilo.
TEŠKO JE POSPREMATI DRUŠTVO UOČI IZBORA
Krešimir Sever (NHS), jedan od sindikalnih vođa, kaže da 'sindikati i dalje smatraju da ništa ne smije biti nedodirljivo pa se zalažu za široku i kvalitetnu javnu raspravu o ovom pitanju, koje zaista nije jednostavno. S druge strane, postoje neke stvari koje se također spominju u tim dokumentima poput rada nedjeljom, ali se toga nismo previše pridržavali. U cjelini nije dobro da se država uređuje voluntaristički pa bi o tome trebalo razgovarati i dobro odvagnuti za i protiv.'
Što se tiče 'crkvenih poreza', ističe da 'tu sindikati nisu imali čvrst stav, nego su također tražili da se preispita ta mogućnost i vidi što bi ona donijela. Primjerice, u vrijeme komunizma vjerske zajednice nisu ništa dobivale, a dobro su funkcionirale i čini mi se da motivacije za razgovor o tome ne bi trebalo manjkati, no ipak je pitanje ima li se uoči predstojećih izbora snage pristupiti cjelovitom pospremanju hrvatskog društva.'
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak odmah naglašava da 'ima puno važnijih pitanja od ovoga, a i ne bi to pomoglo. Ugovor je ionako već postao predmet nekih revizija i određenih se stvari Crkva već odrekla, a novi porezi nisu nešto dobrodošlo u ovoj situaciji.'
NITKO NIJE SPREMAN NA POLITIČKI HARAKIRI
Na istu situaciju, ali iz sasvim drugog kuta gledaju analitičari, koje uopće ne čudi ta uštogljenost društva spram Crkve, pogotovo kad su u pitanju političke elite. Profesor Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša kaže da bi 'svatko tko bi sada bio za reviziju dobio anatemu Hrvatske biskupske konferencije, Vatikana i hrvatskih biskupa. Bio bi crveni, zeleni i žuti vrag odjednom i pokretati sada to pitanje bio bi zapravo politički harakiri jer je stvorena takva atmosfera.'
'Hrvatska je zapravo polucrkvena država i spada u red jedinstvenih zemalja koje tako izdašno iz državnog proračuna financiraju Crkvu. Ništa, naravno, nije zacementirano, pa ni u financijskom smislu, ali nije se lako iz toga ugovora iskobeljati', upozorava Grubiša.
Što se tiče uvođenja takozvanih 'crkvenih poreza', ističe da postoje različiti primjeri u drugim zemljama kako je to riješeno. Međutim, 'drži da bi se to pitanje moglo kvalitetnije rješavati kad Hrvatska postane dio Europske unije i da to bude jedinstveno riješeno na nivou cijele EU. Riječ je o eurolaičnosti, modelu odnosa EU prema crkvama, religijskim zajednicama i humanističkim udruženjima, gdje Crkva ima status partnera, odijeljena je, ali ne i suprotstavljena državi', zaključuje Grubiša.
REFERENDUMO UGOVORIMA RH S VATIKANOM
'Tim ugovorima s Vatikanom nedostaje legitimitet jer se međudržavni ugovori moraju usvajati, koliko ja znam, većinom zastupničkih glasova, što nije učinjeno, a nije to bila ni odluka Vlade, nego je bila riječ o potpisima predsjednika Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića. I to pod uvjetima koje nisu prihvatile ni Irska, ni Poljska ili koja druga država', upozorava splitski svećenik don Ivan Grubišić, ujedno i predsjednik Građansko-etičkog foruma Hrvatske.
Ističe da je 'Crkva je dobila utjecaj na škole, bolnice, zatvore, javne službe, postala slobodna od bilo čega. Smatram da bi ugovore trebalo preispitati i da bi trebali proći legitimnu proceduru te da bi građani trebali izaći na referendum i reći samo jesu li oni za ili protiv takvih ugovora. Crkveni posao je naviještati evanđelje, a ne se baviti politikom.'
No je li hrvatsko društvo zrelo za takve promjene? 'To je drugo pitanje, pogotovo s obzirom na mentalne sklopove prošlosti i mislim da bi ovo što sam spomenuo išlo teško jer građani prihvaćaju bezuvjetno autoritet Crkve, a mi zaostajemo za svijetom jer se ona ponaša kao da smo još u razdoblju od srednjeg vijeka do Francuske revolucije. Nisam protiv Crkve, ali sam za slobodnu Crkvu u njezinom polju', naglašava Grubišić. 'Nije dužnost cijele zajednice uzdržavati Crkvu, nego je to zadatak vjernika, a oni trebaju imati mogućnost odlučiti kome će i u koju svrhu dati svoj dio poreza.'
