No čini se da je ta brojka preuveličana i ne odražava aktivno članstvo, otkriva Slobodna Dalmacija.

Naime, HDZ na svojim web stranicama nudi ekspresno učlanjivanje u nekoliko minuta ispunjavanjem online obrasca, što je, tvrdi i Zoran Malenica, sociolog koji se bavi političkim procesima, prilično neobično. Takve osobe ne mogu se smatrati članovima jer nisu ni pristupile u prostorije HDZ-a niti su platile članarinu, ne sudjeluju na stranačkim sastancima, a takvo automatsko učlanjivanje u stranku, drži taj stručnjak, neozbiljno je.

'Podatak o broju članova HDZ-a vrlo je dvojben i trebalo bi znati koji su kriteriji pri definiranju toga članstva. Ako postoji i mogućnost online učlanjivanja, onda podatak o tako velikom broju članova treba uzeti s rezervom', pojašnjava Malenica za Slobodnu.

Ipak, HDZ je i dalje stranka u koju se građani najmasovnije učlanjuju, a neki od njih, tvrde i analitičari, to rade iz jednog razloga: kako bi dobili posao i osigurali egzistenciju, premda im ta stranka politički možda i nije bliska. Masovnost učlanjivanja u HDZ mnogi uspoređuju s nekadašnjim pristupanjem u komunističku partiju.

Po broju članova slijedi HSS, u kojem tvrde da trenutačno imaju 43 tisuće članova, slijedi HNS sa 39 tisuća članova. Četvrto mjesto dijele najjača oporbena stranka SDP i umirovljenici (HSU), koje broje oko 30 tisuća članova. Nekoć snažni HSLS sveden je na oko 25 tisuća članova.

HSP je odbio otkriti podatke o broju stranka izgovarajući se na stranačku tajnu.

Sociolog Malenica napominje i da je uzimanje broja formalnih članova političkih stranaka danas kao argument za političku snagu i utjecaj neke stranke vrlo dvojbeno, budući da je utjecaj članstva na konkretnu politiku stranaka vrlo malen ili nikakav. Stvarna moć i utjecaj koncentrirani su, naime, u vodstvima tih stranaka na centralnom nivou i nivou većih gradova.