'Pravobraniteljica će u najskorije vrijeme svim trenutno aktivnim političkim strankama u Republici Hrvatskoj (s današnjim danom ih prema Registru političkih stranaka pri Ministarstvu uprave ima ukupno 152) uputiti dopis s preporukom da prilikom sastavljanja kandidacijskih lista za predstojeće izbore za zastupnike/ce u Hrvatski sabor ispune obveze koje proizlaze iz odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i predložiti da se pri izradi kandidacijskih lista koristi par-nepar model ili tzv. 'zip' sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola', kazala je tportalu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

U svojem odgovoru pravobraniteljica podsjeća da Zakon o ravnopravnosti spolova sve političke stranke obvezuje na poštivanje načela ravnopravnosti spolova prilikom sastavljanja kandidacijskih lista za političke demokratske izbore u predstavnička tijela svih razina vlasti i vođenje računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama: 'Uravnotežena zastupljenost sukladno čl.12.st.3. Zakona znači da zastupljenost jednog spola mora biti najmanje 40%. U cilju provedbe navedenoga, političke stranke su pri utvrđivanju izbornih lista dužne uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor ne bude osjetno neuravnotežena te da tako bude u skladu s čl.5. Zakona o ravnopravnosti spolova, žene i muškarci trebaju biti jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, imati jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Prema čl.9.st.1 i st.2. Zakona, posebne mjere se uvode u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u javnom životu osoba oba spola i otklanjanja postojećih nejednakosti, a sve radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca'.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, ravnopravnost spolova je jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava (čl.3.), a također je i jedno od temeljnih načela Europske unije. Pored toga, u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova 2011.-2015. (NN 88/11), kao cilj koji treba ostvariti do kraja 2015. godine navodi se postizanje uravnotežene zastupljenost muškaraca i žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti na svim razinama (cilj 4.1.), također podjeća pravobraniteljica.

Zakonom o ravnopravnosti spolova od njegovog donošenja 2008. godine političkim strankama osigurano je tranzicijsko vrijeme za prilagodbu, pa je tako propisano da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja Zakona na snagu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dosljedno zastupa 'stajalište kako su političke stranke dužne ispuniti pozitivnu mjeru od 40% osoba jednog spola na izbornim listama na svim redovitim demokratskim izborima u Republici Hrvatskoj, a posebno od posljednjih lokalnih izbora kao trećih redovitih izbora od stupanja Zakona o ravnopravnosti spolova na snagu od kada se primjenjuje i odredba čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova koja propisuje novčanu sankciju u slučaju nepoštivanja načela ravnopravnosti spolova prilikom sastavljanja kandidacijskih lista. Drugim riječima, prekršajne sankcije se mogu i trebaju izricati političkim strankama s osjetnom spolnom neravnotežom na kandidacijskim listama. S obzirom da odredbom čl.35. Zakona o ravnopravnosti spolova nije određeno tijelo koje bi bilo zaduženo za njezinu primjenu i izvršenje novčanih kazni, Pravobraniteljica po tom pitanju očekuje jasno određenje Državnog izbornog povjerenstva kao središnjeg državnog tijela nadležnog za zakonitost provedbe redovitih izbora u Republici Hrvatskoj'.

Vezano za izricanje novčanih sankcija, pravobraniteljica napominje da je i 'Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. potvrdio kako su političke stranke i drugi oblici političkog udruživanja građana u svrhu sudjelovanja na sljedećim parlamentarnim izborima (nezavisne liste i sl.) dužne poštivati pozitivnu mjeru koja zahtjeva najmanje 40% osoba oba spola na kandidacijskim listama za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor. Ustavni sud je također našao kako je sankcija nevaljanosti za one izborne liste koje ne ispunjavaju obvezu od 40% suprotna Ustavu RH stoga što Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje novčanu sankciju koja je po ocjeni Ustavnog suda razmjernija cilju koji se želi ostvariti tom pozitivnom mjerom. S obzirom na to da je Ustavni sud izričito naglasio kako je obveza poštivanja praga od 40% na izbornim listama mjera čija ustavnost nije dovedena u pitanje i čija učinkovitost je dovoljno zajamčena sankcijom iz čl. 35. Zakona, proizlazi kako se u svrhu jamčenja učinkovitosti ove mjere - sankcija iz čl. 35. Zakona - ima primjenjivati od predstojećih parlamentarnih izbora. U svom sažetku presude, koju je Sud objavio na svojim stranicama radi boljeg razumijevanja Odluke u javnosti, izričito stoji: „Prema tome, na parlamentarnim izborima 2015. vrijedi zakonska obveza prema kojoj na kandidacijskim listama mora biti najmanje 40% pripadnika svakog spola, a predviđena je i kazna za nepoštovanje te obveze“ koju su stranke dužne poštivati na predstojećim parlamentarnim izborima'.

'Udio žena u ukupnom broju zastupnika/ca Hrvatskoga sabora nije se bitno mijenjao od 2000. godine, i kretao se između 20% i 25%. Trenutna zastupljenost od 24% još uvijek je daleko od minimalne spolne zastupljenosti koja bi odgovarala europskim demokratskim standardima u pogledu ravnopravnosti spolova. Takav politički sustav koji ženama i muškarcima ne jamči stvarnu jednakost u mogućnosti sudjelovanja u postupcima političkog odlučivanja ne zadovoljava temeljne postavke demokratskog uređenja', upozorava pravobraniteljica i ističe kako 'na ovim parlamentarnim izborima očekuje osjetniji pomak u participaciji žena nego što je to bio slučaj do sada'.