Ministar uprave Arsen Bauk pokušava smiriti strasti oko upozorenja koje je u srijedu uputio profesor s Pravnog fakulteta Ivan Rimac o potencijalnoj opasnosti od manipulacije glasačkim listićima u slučaju da birači zaokruže kandidata s određene liste, ali ne i redni broj ispred te liste. Tada se, podsjetimo, otvara mogućnost da netko naknadno zaokruži drugu listu, čime glas za kandidata propada i preusmjerava se u korist zaokružene liste
'U bilo kojem izbornom sustavu moguće je da rezultat koji pokažu birački odbori ne izražavaju pravu volju građana na tom biračkom mjestu, ali onda govorimo o kaznenom djelu, a ne o rupama u izbornom sustavu. Birački odbori imaju 10 članova, višestranački su i prema tome, to je kontrola koja bi trebala biti dovoljna da se takve stvari ne događaju. Zakon je definirao sve situacije i to je najvažnije što se tiče zakona, ali onaj građanin koji glasa i za listu i za jednog kandidata s te liste na najpravilniji je način ispunio glasački listić', kazao je Arsen Bauk u četvrtak za tportal.
Nedjeljni parlamentarni izbori provode se sukladno Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je posljednji put izmijenjen početkom godine na inicijativu Kluba zastupnika SDP-a. Novim propisima detaljno su razrađeni svi mogući glasački scenariji pa je tako u slučaju da birač zaokruži samo preferiranog kandidata, a ne i listu, određeno da će glas dobiti i kandidatova lista. No ako birač zaokruži kandidata s jedne liste i redni broj pred nekom drugom listom, boduje se samo lista. Zašto, ako su izbori preferencijski?
'To je rješenje logično, zakon je tu vrlo dobro definirao sve moguće situacije jer ih je stvarno puno. Naglasak je stavljen na listu, a ne na kandidata s druge liste, zato što je jasno da je birač zaokruživanjem liste posredno glasao za svih 14 kandidata, a ako je zaokružio samo kandidata, da je glasao za samo jednog', rekao je ministar uprave.
Rimac: Moguća ugroza građanskog prava
No profesor Ivan Rimac tvrdi da 'načelno, to nije preferencijsko glasovanje, jer imamo praktički primat liste nad pojedincem, dakle pojmovno to nije baš previše uređeno'.
'Vi možete pojmovno svašta prigovarati, a da to operativno ništa ne znači; međutim, načelno ovo bi, ako se ovako koristi, moglo ugrožavati građansko pravo da svatko ima pravo na jedan glas i da je to pravo jednako za sve', kaže Ivan Rimac za tportal. Upozorava da na izborima za Europski parlament, prvim preferencijskim izborima u Hrvatskoj, nije bilo službenih brojčanih pokazatelja o disparatnim glasačkim listićima na kojima je bio zaokružen kandidat s jedne liste i druga stranka.
'Ne možemo ni pratiti je li takvih anomalija već dosad bilo i koliko su tu čista posla, jer takvih podataka jednostavno nema', ističe Rimac dodajući da ako DIP ni na predstojećim izborima ne misli izvještavati o tome, onda 'stvarno imamo problem s takvim izbornim zakonom'.
Profesor Rimac, inače, upozorava i da je propagiranje ovih izbora s idejom preferencijalnog glasovanja išlo za tim da se biračima poruči da je dovoljno izabrati ime, a ne da pritom moraju izabrati i listu koja je vezana uz to ime. U takvoj situaciji, od DIP-a bi se očekivalo da dodatno educira birače i podsjeti ih što im je činiti kako njihov glas ne bi bio izložen mogućnosti specifične izborne manipulacije. U opširnom odgovoru tportalu, koji potpisuje potpredsjednica DIP-ai bivša HDZ-ova ministrica pravosuđa Ana Lovrin, nema naznake o tome da DIP tim povodom planira neke konkretne aktivnosti. Umjesto toga, Lovrin poručuje da je Povjerenstvo 'dužno provoditi izbore u skladu s odredbama Zakona te nije ovlašteno mijenjati ili ne primjenjivati odredbe Zakona, pa tako i one koje se odnose na način glasovanja i na važeće i nevažeće listiće'.
DIP: Na terenu mješoviti birački odbori
Logično je, smatra Rimac, da DIP polazi od ideje da su izborna tijela benevolentna i poštena te da se ljudi drže zakona, ali je problematično ako istovremeno ne daju uvid u neke dijelove informacija. Ponavlja da bi DIP u svom odašiljanju informacija uoči nedjeljnih izbora trebao dodatno educirati glasače da zaokruže i listu i kandidata kako bi demotivirali one koji bi mogli biti u prilici naknadno zaokružiti neku drugu listu.
Istovremeno, Ana Lovrin podsjeća na mješoviti sastav izbornih odbora, čije članove predlažu većinske i oporbene stranke.
'Mješoviti stranački sustav propisan je Zakonom upravo kako bi se spriječile bilo kakve zlouporabe u radu biračkih odbora', navodi Lovrin dodajući da nestranački predsjednik biračkog odbora osigurava da nijedan od članova ne smije imati kemijsku olovku, nalivpero ili slično sredstvo za pisanje već samo grafitnu olovku.
DIP je izvijestio i da je na području Hrvatske i u inozemstvu do sada određeno 6.940 biračkih mjesta, dok je u aplikaciju za promatrače uneseno 12.919 osoba.
