SDP je prvi put nakon svibnja 2014. godine pretekao HDZ, a isti je trend zabilježen i u preferenciji koalicija gdje je lijevo-liberalna Hrvatska raste u blagoj prednosti u odnosu na Domoljubnu koaliciju - desnog centra dok je Most, kao najveće izborno iznenađenje, zabilježio porast izborne podrške, pokazuje prvo redovito postizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 30. studenog i 2. prosinca
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (i da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost od 56 do 62 posto), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima), lijevo-liberalna koalicija Hrvatska raste pretekla bi Domoljubnu koaliciju i bila bi relativni pobjednik u izborima (u 10 izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista),a ovakav raspored na vrhu ljestvice koalicija nije zabilježen još od svibnja 2014. godine od kad je koalicija desnog centra držala vrh sve do ovomjesečnog istraživanja, priopćeno je iz Promocije plus.
SDP-ova koalicija Hrvatska raste je prva s izborom od 30,3 posto glasova, dok je HDZ-ova Domoljubna koalicija na drugom mjestu s izborom od 29,4 posto. Najveće iznenađenje izbora, Most nezavisnih lista je treći s izborom od 15,4 posto, a slijedi Živi zid s izborom od 3,3 posto. Dalje slijede koalicija oko stranke Milana Bandića s 2,3 posto izbora, dok koalicija IDS-PGS-Lista za Rijeku i stranačka lista ORaH-a bilježe izbor od 1,8 posto. Stranačka lista HDSSB-a bilježi izbor od 1,2 posto, dok koalicija Uspješna Hrvatska (Reformisti-Naprijed Hrvatska) bilježi izbor od 1 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,7 posto, uz 10,7 posto neodlučnih.
Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka vrh pripada SDP-u s izborom od 28,2 posto, a slijedi HDZ s 27,6 posto. Most je treći s 15,6 posto, dok je Živi zid s 3,2 posto na četvrtom mjestu. Tri stranke bilježe izbor iznad dva posto: HNS 2,6 posto, Stranka Bandić Milana 2,4 posto i HSS 2,1 posto. S izborom između jedan i dva posto su tri stranke: IDS s 1,5 posto, HDSSB s 1,3 posto i Orah s 1,0 posto. Ispod jedan posto su NS Reformisti (0,9 posto), HSP AS (0,7 posto), Hrvatski laburisti (0,6 posto), HSU (0,6 posto), HSP (0,5 posto) i Hrid (0,5 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,5 posto, dok je 9,2 posto neodlučnih.
Najpozitivnija Grabar Kitarović, drugi Milanović, Petrov treći
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 21,5 posto (prema 21,6 posto iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 12,3 posto (prema 14 posto iz studenog), dok je Božo Petrov na trećem mjestu s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 8,3 posto). Na četvrtom je mjestu Josip Leko s 8,5 posto izbora, a slijedi Boris Lalovac s 6,8 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Milan Bandić s izborom od 4,6 posto, Tomislav Karamarko (2,5 posto), Ranko Ostojić (2,4 posto), Andrej Plenković (1,9 posto) i Tonino Picula (1,7 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (32,7 posto) i Zoran Milanović (26 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (12,6 posto), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2 posto), Vesna Pusić (1,8 posto), Milorad Pupovac (1,6 posto), Branimir Glavaš (1,2 posto), Radimir Čačić (1,0 posto) i Nadan Vidošević (0,9 posto).
Izbori - događaj mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: izbori za Sabor i s njima povezani pregovori o novoj Vladi, sukobi i optužbe najvažnija je tema za 48,2 posto hrvatskih građana/građanki. Teroristički napad u Parizu najvažnija je tema za 21,2 posto građana/građanki, dok je veliki izbjeglički val i postavljanje žice na slovensku granicu najbitnija tema za 10,4 posto građana/građanki. Iznad 1 posto izbora je pet tema: Izlazak Sanadera iz Remetinca (temeljem odluke Ustavnog suda) s 5,8 posto, obilježavanje godišnjice pada Vukovara (4,1 posto), najviši rast BDP-a od 2008 godine (3,5 posto), napetost između Turske i Rusije zbog rušenja ruskog vojnog aviona (1,9 posto) i izbacivanje Drage Prgometa iz Mosta i osnivanje stranke HRID (1,5 posto). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
Buduća doktorandica zaradila čvrstu trojku
U doživljaju rada u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala samo ocjena rada predsjednice koja je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,36 prema 3,33 iz studenog. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,40 posto), Stranke Milana Bandića (3,83 posto), HSP AS ( 3,75 posto), HSP (3,67 posto) i HSS (3,58 posto). Najniža ocjena zabilježena je među glasačima HNS-a (2,40 posto), Hrvatskih laburista (2,57 posto) i Reformista (2,60 posto), priopćeno je iz Promocije Plus.
