Krešimir Macan, vlasnik i direktor agencije za odnose s javnošću Manjgura,nije uvjeren da će TV obračuni jedan na jedan uskoro postati uvriježena praksa u Hrvatskoj.

'Nema tu pravila. Ako smatraš da ti sučeljavanje može nanijeti štetu jer imaš previše otvorenih pitanja, onda ćeš ga odbiti. Manja je šteta ispasti papak nego se triput osramotiti na televiziji', rezimira Macan.

Hoće li političke stranke ubuduće birati predsjednike upravo po tom kriteriju, jesu li oni u stanju isukati koplja pred kamerama? 'Ovo je civilizacijski iskorak, da imamo dva kompetentna lidera koji se toga ne boje', ocijenio je Macan.

Sučeljavanje kao iskaz političke kulture

Prof. dr. sc. Pero Maldini, politolog sa Sveučilišta u Dubrovniku,podsjeća da su javna sučeljavanja u razvijenim demokracijama 'ne samo sastavnica političke kampanje s ciljem pridobivanja političke potpore glasača već i iskaz političke kulture i odgovornosti političara prema javnosti'.

'Usto, sve više personalizirani tip političkih kampanja čini javno sučeljavanje glavnih političkih suparnika njihovim nezaobilaznim i redovitim sadržajem. Premda naše društvo još nema razvijenu građansku kulturu u kojoj su građani vrlo senzibilizirani po pitanju demokratskih standarda, razvidno je da će svaki pomak u tom smjeru naići na odobravanje javnosti. Stoga je ovo sučeljavanje, nakon gotovo 13 godina - Račan i Sanader bili su zadnji - dobrodošlo i, nadajmo se, nastavak prakse u tom smjeru', poručio je Maldini.

Togonal mora ciljati u slabe točke

Sučeljavanje u petak bit će, dakle, prva TV debata šefova SDP-a i HDZ-a, nakon što su snage odmjerili tadašnji lideri Ivica Račan i Ivo Sanader. Voditelj 70-minutne debate bit će Mislav Togonal, a s HRT-a su nabrojali i o čemu će suparnici raspravljati: o unutarnjoj i vanjskoj politici, gospodarstvu i financijama, zdravstvu i socijalnim pitanjima, natalitetnoj politici i obrazovanju te o svjetonazorskim pitanjima.

Macan naglašava da je jako važno da pitanja ne budu stereotipna već da se sudionika gađa u slabe točke. Sada bi ih trebalo pitati, primjerice, zašto je Božidar Kalmeta odustao od pozicije na HDZ-ovoj izbornoj listi i zašto je Stipe Gabrić Jambo uvršten na listu Narodne koalicije.

Što bi morao Milanović, a što Plenković

Što se tiče mana i prednosti dvojice političkih lidera, Macan potvrđuje da je 'Plenković finiji, a Milanović gradski fakin'.

'Bilo mu je lako dok je s druge strane imao Karamarka, ali sada, suprotstavljen s Plenkovićem, riskira da taj njegov bahat pristup ne donese nikakve rezultate, da bude kontraproduktivan. Milanović bi u sučeljavanju morao pokazati jedno zrelije, prihvatljivije lice, prezentirati ne samo plitke fore nego i jače poruke, a Plenković bi napokon morao pokazati neki stav, da ne bude kao Božo Petrov, bez stava', savjetuje Macan.

Šef HDZ-a, primjerice, morao bi konkretno odgovoriti na pitanje, bude li ono postavljeno, gdje vidi Zlatka Hasanbegovića u novom HDZ-u i hoće li isti opet biti ministar kulture.

Presudit će karakteri i stil komuniciranja

Po Maldiniju, svakako je dobro to što su oba kandidata već najavila da će se politička bitka voditi na programskoj osnovi, a ne na ideološkim prepucavanjima, kao do sada. Stoga je za očekivati da bi sučeljavanje doista moglo biti na tom tragu, inače ni jedan ni drugi neće biti vjerodostojni. Inače, obojica su obrazovani, elokventni, prodemokratski i europski orijentirani, pa bi u sučeljavanju mogli biti presudni njihovi karakteri i stil komuniciranja, procjenjuje profesor.

Kao Plenkovićevu prednost ističe njegov vrlo smiren, odmjeren i kontroliran nastup te vrlo jasan i artikuliran izričaj. Usto, kao političar on je široj javnosti ipak relativno nepoznat pa kao novo lice hrvatske politike bit će razmjerno zanimljiviji javnosti, što otvara mogućnost da taj otvoreni prostor javne percepcije popuni imidžom pomirljivog, racionalnog i demokratičnog političara.

Plenković - pomirljiv i racionalan ili mlaki eurobirokrat?

'Razvidno je kako on u tom smjeru već i gradi svoj image. Istodobno, to mu možda može biti i najveći nedostatak, jer bi ga se moglo doživjeti kao mlakog, nedovoljno čvrstog euro-birokrata, što mu se ponegdje već i spočitava. Također, recentni neuspjeh njegova prethodnika i HDZ-a uopće, može mu biti bitan otegotni činitelj. Naime, usprkos poslovično kratkom političkom pamćenju hrvatskih birača, teško će se uspjeti identificirati - novo i umiveno lice - sa starom, u osnovi nepromijenjenom strankom koju predvodi', upozorava Maldini.

Milanovićeve prednosti, navodi Maldini, očituju se u samouvjerenosti, temperamentu i odlučnosti koje redovito iskazuje u svojim javnim nastupima, poglavito u usporedbi sa suzdržanošću njegova rivala.

Milanović mora kontrolirati svoj mangupski stil

'Međutim, upravo to mu može biti i najveći nedostatak, poglavito ne bude li zadržao dostatnu razinu pristojnosti i kontrole. Taj mangupski stil ima smisla dok ostaje u granicama uljuđena dijaloga, a radi izravno protiv njega kada prelazi u nepoštovanje sugovornika i obraćanje s visine, što se pokazalo štetnim za njega u niz primjera do sada', kaže Maldini dodajući da je Milanoviću otegotna okolnost i to što mu je, usprkos stanovitim postignućima njegove vlade, mandat bio objektivno neuspješan, što mu ostavlja 'minimalan prostor za legitimiranje svoje politike koju on najavljuje kao kontinuitet'.

'Za očekivati je da će mu upravo time Plenković kontrirati dok će Milanović apostrofirati mnoge grijehe HDZ-a vezane za korupciju, desni radikalizam i sve neuspjehe vlade Domoljubne koalicije. Manje je vjerojatno da će se duel voditi na osobnoj razini. Za Plenkovića je to gotovo posve sigurno, a za Milanovića očekivano budući da ispred sebe ima al pari suparnika, pa bi svaki napad ad hominem i bilo kakav oblik diskvalificiranja bili krajnje negativni po onoga tko bi se njima poslužio', zaključuje Maldini.

Hoće li se Petrov uključiti u sučeljavanja?

I naposljetku, koliko teži sučeljavanje? Može li ono preokrenuti birače HDZ-a i SDP-a u dovoljnoj mjeri da eventualno presudi i ishod izbora?

'Ne, ne u tolikoj mjeri, ali može usmjeriti tok izbora. Sustav je kompliciran, a tu je i Most. Zbog mandata, morala bi biti velika razlika između Narodne koalicije i HDZ-a u svim izbornim jedinicama da bi rezultat bio značajnije drugačiji, a nema puno takvih izbornih jedinica. Dakle, sučeljavanje ne može izravno utjecati na sam rezultat, ali može utjecati na način na koji će se voditi daljnja kampanja', ocjenjuje Macan.

Ako TV debata u petak prođe dobro, tj. ako bude dovoljno zanimljiva gledateljima, onda će i u svim ostalim TV sučeljavanjima koja slijede sudjelovati samo njih dvojica, predviđa Macan. 'Onda Most gubi poziciju i stvara se okvir da je jedan od te dvojice budući premijer. No ako bude dosadno, onda će se možda tražiti neki novi format, da se eventualno uključi Petrov pa da bude zanimljivije, iako Milanović ne želi riskirati da ga dvojica napadaju', zaključuje Macan.

'O izbornom pobjedniku moglo bi odlučivati nekoliko postotaka'

Maldini ističe da je utjecaj javnih TV sučeljavanja na ishod izbora obično znatno manji od dojma koje ostavljaju u javnosti. Naime, kad izborno tijelo nije previše fragmentirano, tj. kada političke stranke imaju relativno strukturiranu i stabilnu biračku osnovu, tada su predizborne poruke, uključujući i one izrečene u javnim sučeljavanjima upućene pretežno onom volatilnom dijelu birača, tj. neodlučnima te eventualno apstinentima budući da je potonje teže uvjeriti da uopće glasuju.

'U takvoj konstelaciji politička potpora ne ovisi toliko o sadržaju i uspjehu kampanje pa posljedično ni javna sučeljavanja nemaju značajan utjecaj, obično je riječ o nekoliko postotaka. Međutim, u situacijama kad nekoliko postotaka može odlučiti izbornog pobjednika, tada pobjednik sučeljavanja, ako se kao takav uspije izdiferencirati, može utjecati i na izbornu pobjedu svoje stranke ili koalicije.

Kod nas bi, po svoj prilici, o izbornom pobjedniku moglo odlučivati upravo tih nekoliko postotaka pa bi u tom smislu i javno sučeljavanje moglo donekle utjecati na ishod', napominje Maldini dodajući da upravo zbog toga nije vjerojatno da će i jedan od kandidata previše riskirati, a što je 'vidljivo iz dosadašnjih, uglavnom odmjerenih komentara i izjava jednog o drugome'.