EVO ZAŠTO!

Stručnjaci misle da je pobačaj nova predizborna ideološka bojišnica

28.08.2016 u 07:00

Bionic
Reading

Nakon što se predsjednik SDP-a Zoran Milanović na središnjem predizbornom skupu Narodne koalicije za 8. izbornu jedinicu u Puli prvi put decidirano izjasnio po pitanju pobačaja, poručivši kako 'nitko ne smije zadirati u intimu obitelji i pravo žena na izbor', tportal je istražio je li pitanje pobačaja nova ideološka bojišnica u predstojećoj predizbornoj kampanji i novo-staro vruće pitanje hrvatskog društva

Podsjetimo, Milanović je u Puli kazao kako moderna Hrvatska ne ulazi u intimu obitelji, dodajući kako je to 'svetinja svake obitelji' te kako 'nitko ne smije dopustiti da se građanima kaže drukčije'. Ponovio je to i dan kasnije, provocirajući političke protivnike s desnice tvrdnjom da će zbog njih žene morati 'kod mesara u garaže'.

'Kada je u pitanju moja obitelj, uvijek ponavljam - prste dalje od moje obitelji. To su civilizacijski iskoraci na kojima inzistiramo. Moramo se oduprijeti svakom pokušaju vraćanja vremena u kojima su prava manjina i prava žena bila zatirana', izjavio je prvi čovjek SDP-a.


U Europi protiv, doma suzdržan

Valja i podsjetiti da je upravo Milanovićev najveći rival na predstojećim izborima i šef HDZ-a Andrej Plenković kao zastupnik u Europskom parlamentu glasao protiv izvješća Belgijanca Marka Tabarella o tome da žene imaju isključivu kontrolu nad reproduktivnim i seksualnim pravima i pristupu abortusu, o čemu se u hrvatskoj javnosti malo zna. Time Milanović zapravo izaziva Plenkovića na novo izjašnjavanje po pitanju ove iznimno osjetljive hrvatske teme jer se prvi čovjek HDZ-a još nije izjasnio o njoj u domaćoj javnosti. 

Prema mišljenju komunikacijskog stručnjaka Krešimira Macana, pitanje pobačaja je standardna tema u predizborno vrijeme, ali i moguća 'navlakuša' podjednako za birače i izborne protivnike.

Svjetonazorski ništa novo
'Pitanje abortusa standardno je i klasično svjetonazorsko pitanje oko kojeg se godinama lome koplja na političkoj sceni u Hrvatskoj. Uvriježeno je pravilo da se liberalne opcije zalažu za pravo na pobačaj, dok se konzervativci standardno protive abortusu navodeći kako su zalažu za život. Takvi ideološki potresi duž svjetonazorskih raspuklina u hrvatskom društvu nisu ništa novo i jasno se razlikuju u političkim taborima po defaultu', kazao je za tportal Macan.

Komunikacijski stručnjak pak ističe da je Milanovićev jasan stav o pobačaju moguća 'navlakuša' za novog šefa HDZ-a Andreja Plenkovića i njegovog najvećeg rivala na predstojećim izborima, ali i za mostovce, koji učestalo ističu kako su svjetonazorska pitanja pojedinca, iako se čini suprotno.


Rukavica u lice

'Milanović kao liberalni kandidat ovom izjavom baca rukavicu Plenkoviću i Mostu i poziva ih time na debatu. To je poziv koji se može protumačiti kao 'nasanjkavanje' ili poziv na tanak led. Dakle, Milanovićev stav o pobačaju može se protumačiti kao jedna od lukavih političkih taktika kojom se želi izazvati političke protivnike u arenu, a osobito je skliske prirode jer se radi o pitanjima koja su iz svjetonazorskih postala ozbiljna i teška politička pitanja u Hrvatskoj', kazao je Macan, zaključivši kako takvo što nije ništa novo, ni kod nas, ni u svijetu.Mostovci su se pak izjasnili, sudeći po izjavama njihovog čelnika Bože Petrova, o pitanjima pobačaja. Naime, upitan o stavu Mosta oko abortusa i Zakona o životnom partnerstvu, Petrov je opetovao da ne može govoriti o općenitom stavu unutar platforme koju vodi, ponovivši:

'Za sebe osobno sam uvijek rekao što jest. Stav Mosta je da svaka osoba koja je uključena na platformu Mosta ima pravo na svoje osobno mišljenje i moći će ga dati kad se bude glasovalo o tim pitanjima, ali u ovakvoj gospodarskoj i financijskoj situaciji zaprepašćuje činjenica da je to postalo važno.''Most je postavio standarde da se konačno ne govori o ideologijama i svjetonazorima, nego o realnim problemima', uvjeren je Petrov, kojemu se, kako je kazao, 'ne sviđa to što se, u trenutku kad političari ne znaju kako bi se nosili sa stvarnim problemima, fokus javnosti usmjerava na stvari koje nisu realni problemi'.

Znanstveni rad kao uvod u rigoroznije zakonodavstvo o prekidu trudnoće?

Dio liberalne javnosti, naročito one bliske udrugama za promicanje prava žena, znanstveni rad profesorice obiteljskog prava i dekanice zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravke Hrabar: 'Pravo na pobačaj - pravne i nepravne dvojbe', objavljen koncem 2015. godine, smatra udaranjem temelja za rigoroznije zakonodavstvo o prekidu trudnoće u Hrvatskoj. Možda čak po uzoru na Poljsku, u kojoj je pobačaj dopušten u samo tri slučaja: ako je trudnoća posljedica kaznenog djela silovanja, ako će porod ugroziti zdravlje/život majke i ako je plod malformiran, odnosno ako će roditi teško bolesno dijete. Autorica članka, očito svjesna činjenice da apsolutna zabrana pobačaja u Hrvatskoj ne bi urodila plodom, navodi kako je sklona ograničiti pravo žene na prekid trudnoće do te mjere da je on moguć samo onda kada bi bio ugrožen život majke 'jer po logici stvari pogibija majke znači i smrt djeteta'. U svom tekstu prof. Hrabar uvela je (ustavno) pravo 'nerođenog djeteta da se rodi', a pobačaj izjednačila sa smrtnom kaznom, odnosno holokaustom. Istovremeno je osporila volju majke kao osnovu prava na pobačaj. 'Bez rođenja djeteta nema ni smisla njegovo začeće', ustvrdila je. U svom je tekstu, među ostalima, citirala teologa-bioetičara Tončija Matulića (svećenik, teolog, redoviti profesor, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu): 'Iz ugla biomedicinskih znanosti sve je izvjesnija činjenica da svako ljudsko biće počinje u trenutku začeća.' Profesorica obiteljskog prava Dubravka Hrabar u široj javnosti postala je poznata kao pravna savjetnica udruge U ime obitelji tijekom provođenja referenduma za ustavnu regulaciju braka kao isključivo heteroseksualne zajednice. Zbog konzervativnih stavova koje zagovara u svom članku vrlo je izgledna mogućnost da će protivnici prava na prekid trudnoće posegnuti upravo za njezinim radom kako bi se 'oboružali' stručnim autoritetom prilikom svojeg zahtjeva za promjenu liberalnog Zakona o pobačaju koji je na snazi u Hrvatskoj od 1978. godine.