Većina Mostovih uvjeta, koje je objavio Jutarnji list, tiče se zakonskih prijedloga koji u mandatu Oreškovićeve vlade jesu razmatrani, no u Saboru nikada nisu izglasani.

Kao prvi se spominju izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, a Most želi ukinuti tzv. dužnosničku naknadu 6 plus 6 koja dužnosnicima nakon prestanka mandata omogućava da pola godine primaju punu plaću, a pola godine pola plaće. Uz to, u Mostu bi zastupnicima ukinuli naknadu za odvojeni život, ali i sankcionirali zastupnike koji ne dolaze na sjednice i ne sudjeluju u njihovom radu.

Izmjene ovog zakona, odnosno ukidanje naknade 6+6, već su se našle na dnevnom redu Sabora, no zakon nije raspravljen ni izglasan. Most je optuživao i HDZ i SDP da se ne žele odreći beneficija, međutim iz tih su stranaka upozoravali da se radi o polovičnom rješenju. Naime, naknada 6+6 među ostalim uvedena je kako bi se našlo rješenje za situaciju koju propisuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa koji dužnosnicima nakon završetka mandata brani zapošljavanje u tvrtkama koje su u poslovnom odnosu ili su za vrijeme mandata dužnosnika bile u poslovnom odnosu s tijelom u kojem je dužnosnik obnašao dužnost. Da bi ukinuli naknadu 6+6, upozoravali su prije nekoliko mjeseci, primjerice u SDP-u, morao bi se izmijeniti i Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

U Mostu kao jedan od uvjeta postavljaju izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka te Most želi reducirati sredstva koja stranke dobivaju iz proračuna, a želi uvesti i stroža pravila kod definiranja izvora iz kojih se stranke mogu financirati, ali i zaduživati. I ovaj prijedlog Most je spominjao prije, no u Saboru je prije raspuštanja održano samo prvo čitanje.

Što na Mostove uvjete kaže SDP?

Dok je Zoran Milanović na upit novinara kratko dobacio da će se razgovarati nakon izbora, što misli o ovim uvjetima Mosta, upitali smo SDP-ovog Peđu Grbina. 'U Mostu se, kada god nemaju što pametno reći, vraćaju nekim temama. Prekjučer su govorili o gospodarskom pojasu, danas o političkim strankama i položaju zastupnika, potpuno isto kao i prije godinu dana. Međutim, kad su bili u prilici sudjelovati u vlasti, na jedno su potpuno zaboravili, a drugo nisu realizirali', kazao je Grbin za tportal.

Grbin je na svom Facebooku prokomentirao i ostala tri Mostova uvjeta. Među uvjetima za koje Most smatra da se moraju potvrditi u Saboru prije potvrđivanja Vlade je i donošenje plana gospodarenja otpadom, oko kojeg se trenutno prepire s HDZ-om

'Plan gospodarenja otpadom ne donosi Sabor nego Vlada - što jasno proizlazi iz članka 17. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. To znači da Most, kao uvjet za formiranje nove Vlade, želi da Vlada koju je Sabor smijenio, koja ne uživa nikakvo povjerenje građana, donese plan koji će Hrvatsku onemogućiti u povlačenju 475 milijuna eura iz Unijinih fondova jer ga je Komisija već proglasila ne samo lošim, već i neostvarivim', smatra Grbin.

Prije potvrđivanja Vlade Most želi pokrenuti i prvu fazu reforme lokalne uprave i samouprave, odnosno žele smanjiti administraciju i vijećnike po općinama te administrativno spojiti manje općine. 'I to je sasvim u redu kada bi još samo rekli o kakvoj se to prvoj fazi radi i da odgovore na pitanje: hoćemo li o tome provoditi javnu raspravu, hoćemo li o tome konzultirati jedinice lokalne samouprave ili ćemo to napraviti na horuk. Jer ako ne provedemo odgovarajuću raspravu, takav će nam propis ukinuti Ustavni sud, što ekipa iz Mosta (valjda) zna, a ako provodimo predviđenu proceduru, novu Vladu nećemo vidjeti barem tri mjeseca i u tom vremenu će nam, očito, Hasanbegović i Šustar predlagati novi proračun', komentira Grbin.

U prošlom mandatu Sabora Most je na dnevni red ugurao i izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, no niti taj zakon nije raspravljen. Most u izmjenama želi dati mogućnost Državnoj reviziji da kontrolira i poslovanje HNB-a, no čak ni iza tih izmjena nisu stali svi HDZ-ovi zastupnici.

'Dragi kolege iz Mosta, ako niste znali, a očito niste, HNB je dio nečega što se zove Europski sustav središnjih banaka. Kada je usvojen Lisabonski ugovor, usvojeni su i određeni protokoli, od kojih se onaj 4. odnosi upravo na taj sustav. A u njemu piše da se propisi koji se tiču središnjih banaka ne mogu donositi bez prethodnog konzultiranja s ECB-om (za one koji ne znaju, gospodo iz Mosta, Europske središnje banke, ECB). Pa se i ovdje pitam radi li se o namjernoj želji da nas se dovede u sukob s ECB-om i Komisijom, što će rezultirati novčanom kaznom, ili se želi za još koji mjesec produljiti život ove Vlade? Ukratko, ovaj najnoviji ultimatum još jednom pokazuje što Most ustvari jest, a to je skupina ljudi bez ikakvih ideja i znanja, kojima je doista jedini cilj zasjesti u fotelje moći', prokomentirao je Grbin na Facebooku.

HDZ spreman na razgovor

Na Mostove zahtjeve u središnjici HDZ-a osvrnuo se i šef te stranke Andrej Plenković. 'Važno je koncentrirati se na izbornu utakmicu i vidjet ćemo što će biti nakon izbora, a riječ je o nekoliko elemenata o kojima smo spremni razgovarati. Otvoreni smo za suradnju s Mostom, dogovorit ćemo se nakon izbora i mislim da postoji prostor da te teme budu riješene. Ponavljam, nećemo pristati na ucjene i ultimatume', rekao je Plenković, istaknuvši spremnost na suradnju.

'Izborima moramo pristupiti odgovorno i vjerodostojno. Smisao mog postojanja na čelu HDZ-a jest promjena političkog dijaloga, izbjegavanje trivijalnosti i vrijeđanja i na tome ćemo držati svoju kampanju', poručio je predsjednik HDZ-a, komentirajući i HNS-ove zahtjeve za Most.

Uvjete Mosta ranije je komentirao i HDZ-ov Zlatko Hasanbegović te ih ne bi nazvao ultimatumom. 'Oni su u okviru svoje predizborne kampanje i svog programa iznijeli određene zahtjeve koje očekuju od svojih partnera. I svi drugi imat će svoje zahtjeve i nakon izbora u dogovoru će se naći kompromisno rješenje', kazao je.

Na taj način sastavit će se nova saborska većina koja će iznjedriti novu Vladu, rekao je Hasanbegović, dodavši kako je siguran da će to i dalje biti partnerstvo HDZ-a i Mosta.