Novoizabrana predsjednica Grabar Kitarović jučer je potvrdila da želi povratak Ureda predsjednika u državnu rezidenciju u Visokoj, no kada će se to točno dogoditi, nije mogla odgovoriti. Nakon prisege, kada se izvrše i neke sitne preinake u toj državnoj rezidenciji, rekla je sinoć u intervjuu jednoj od televizija.

Naime, trenutno je državna rezidencija u Visokoj predviđena za boravak i noćenje stranih delegacija te, osim prostora za sastanke i protokolarne događaje, ima nekoliko spavaćih soba koje novoizabranoj predsjednici vjerojatno neće trebati.

Državna rezidencija u Visokoj nalazi se u samom središtu Zagreba, na Gornjem gradu, samo nekoliko minuta hoda od Markovog trga. Tako će, preseli li ured i poželi li posjetiti Zorana Milanovića, Kolindi Grabar Kitarović trebati svega četiri minute hoda do Banskih dvora.

Iako je sama zgrada u Visokoj skrivena od glavnih prometnica na Gornjem gradu, mnogi koji su bar jednom krenuli Mesničkom ulicom prema Gornjem gradu zasigurno su zamijetili prostrano, visokom ogradom ograđeno dvorište na uglu Mesničke i Streljačke ulice. Visoki borovi na padinama Gradeca zaklanjaju samu rezidenciju od pogleda, no radi se zasigurno o jednom od najekskluzivnijih prostora u tom dijelu grada.

Prema podacima iz registra nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba, jednokatna palača s dvokatnom kulom iz 16. stoljeća visoke je arhitektonske i urbanističke vrijednosti. Sredinom 19. stoljeća poduzetnik Guido Pongratz uredio je park s vrtnom kućicom uz palaču, a 1865. podigao je i kuću u Mesničkoj 23, tik do parka, u kojoj danas stoluju neki od Vladinih ureda koji nisu stali u Banske dvore.

Bogataška poduzetnička obitelj Pongratz u to se doba često družila s obiteljima Kulmer i Turković. I dok su Kulmeri stanovali na obližnjem Katarininom trgu i u Šestinama, u poznatom dvorcu Kulmer, Turkovići su bili tik do Pongratza, u Visokoj 18. Zanimljivo je da danas na toj adresi živi šef Atlantic grupe Emil Tedeschi.

Palača u Visokoj ulici 22 više puta je dograđivana i adaptirana, a bila je u vlasništvu obitelji Pongratz do 1930, kad ju je kupio Grad Zagreb i adaptirao u kraljevsku rezidenciju za Karađorđeviće.

U vrijeme NDH palačom su se koristili nacisti, a za vrijeme Jugoslavije, odnosno SR Hrvatske u njoj je rado sastančio Ante Marković i drugi tadašnji dužnosnici.

Proglašenjem neovisnosti palača u Visokoj ulici služila je kao prvi dom Ureda predsjednika i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman stolovao je u njoj kratko vrijeme, do preseljenja u Banske dvore.

Nakon njegovog odlaska u palači u Visokoj ulici bilo je smješteno Ministarstvo vanjskih poslova, a 1996. Visoka postaje državna rezidencija.

Nakon toga služila je za boravak i noćenje visokih stranih dužnosnika, uglavnom predsjednika država i vlada, a kad u njoj nije bilo gostiju, hrvatski su je dužnosnici koristili za sastanke na visokoj razini. Tako su se u rezidenciji znale održavati sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, a u posljednje vrijeme ondje se između predstavnika MOL-a i hrvatske Vlade održavaju pregovori o sudbini INA-e.