Tu se sudaraju dva nepomirljiva koncepta na kojima počivaju svi odnosi u Bosni i Hercegovini: pokušaj Sarajeva da se ojača uloga države, dok je za Banju Luku i današnja količina nadležnosti kojima raspolaže država Bosna i Hercegovina previše.

Ključni pojam koji se krije iza fraze 'funkcionalna država' je takozvano etnitetsko glasovanje. Riječ je o mogućnosti veta bilo kojeg od entiteta na donošenje zakona koji su u nadležnosti države. Srbi entitetsko glasovanje vide kao zaštitni mehanizam protiv bošnjačkih nastojanja da se politički sustav temelji na sustavu jedan čovjek - jedan glas. Za Bošnjake je to osnovni element kojim se pokazuje moć entiteta nad državom u procesu odlučivanja.

Sustav prema kojem je uređena Bosna i Hercegovina iznimno je kompliciran i, kada je nastajao, cilj mu je bio udovoljiti željama zaraćenih strana i zaustaviti rat, a ne da država bude funkcionalna i efikasna. Poseban problem je što su Srbi dobili Republiku Srpsku koja je jedna administrativna cjelina, što njih u potpunosti zadovoljava, dok je Federacija BiH podijeljena na županije kao srednju razinu vlasti od kojih svaka ima svoju vladu i predsjednika, što Bošnjake frustrira, a Hrvate donekle štiti od postupne majorizacije. Tako je nastao administrativni mastodont s nizom zaštitnih mjera u korist svake etničke skupine koje se često koriste za kratkoročne političke ciljeve.

HDZ BiH, kao stožerna hrvatska stranka u BiH, do sada se zalagao za ustavne promjene koje će osigurati bolji i ravnopravniji položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Do nekakvih ustavnih promjena ili eventualnog Daytona 2 može doći samo dogovorom i kompromisima sve tri strane u Bosni i Hercegovini, a vidjelo se kako je to teško proteklih godina, kada je propalo niz inicijativa. Sve ostalo je avanturizam.