Žestina kritike iznenadile je sve one koji redovito slušaju govore Angele Merkel. Obično vrlo trezvena i analitična, primjećuje Spiegel Online, njemačka kancelarka otvorila je paljbu na nekolicinu prezaduženih europskih zemalja obraćajući se sudionicima skupa matične Kršćansko-demokratske unije (CDU) u gradu Meschede na zapadu Njemačke.

Kontroliranje duga nije jedini prioritet, upozorila je tom prilikom Merkel. 'Također je važno da građani u državama poput Grčke, Španjolske i Portugala ne odlaze u mirovinu ranije nego što je to slučaj u Njemačkoj – da svatko uloži podjednako napora. To je važno', rekla je njemačka kancelarka. 'Ne možemo imati zajedničku valutu u situaciji kada neki dobivaju mnogo vremena za odmor, a drugi veoma malo. Dugoročno, to ne može funkcionirati', dodala je.

Uistinu, između Njemačke i Grčke postoje velike razlike u dobnim pragovima za umirovljenje. Grčka je početkom 2010. najavila reforme mirovinskog sustava s ciljem reduciranja prijevremenog odlaska u mirovinu i podizanja prosječne dobi za umirovljenje na 63 godine; Njemačka je 2007. odlučila povisiti dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.

U siječnju ove godine, Angela Merkel predložila je osnivanje 'Pakta za konkurentnost', koji bi prisilio članice EU-a da koordiniraju nacionalne politike u području visine poreza i plaća te dobi umirovljenja. Na EU samitu u ožujku usvojena je tek 'razvodnjena' verzija Merkeličina prijedloga, preimenovanog u 'Pakt za euro plus'.

'Meko restrukturiranje'

Oštri istup Angele Merkel dolazi u vrijeme kada Europa počinje sumnjati u učinkovitost financijskog spašavanja zemalja eurozone koje se guše pod lavinom dugova. Sva pažnja ponovno je usmjerena na Grčku, jer je postalo očito da će Ateni trebati daleko više od 110 milijardi eura zajma, odobrenog prošle godine.

Polovicom svibnja, visoki dužnosnici zemalja članica eurozone najavili su da ipak postoji mogućnost restrukturiranja grčkog duga. Glavom i bradom učinio je to i Jean-Claude Juncker, čelnik vijeća ministara financija eurozone, luksemburški premijer i ministar financija, rekavši da je moguće meko restrukturiranje duga.

Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja, također je podržao ideju, napominjući da bi se moglo razmotriti dobrovoljno produljenje rokova povrata grčkog duga, tzv. reprofiliranje, pod uvjetom da se time ne dovede u pitanje sam povrat.

Preduvjet za takav potez, naveo je Juncker, jest da Grčka privatizacijom državne imovine osigura 50 milijardi eura – do kraja ove godine, on očekuje najmanje 15 milijardi eura. Grčki premijer George Papandreou i sam je rekao da agresivna privatizacija može smanjiti dug, koji trenutačno iznosi 150 posto BDP-a – za 20 postotnih poena.

Osvajanje njemačkih tabloida

Merkeličin oštri ton, dakako, gotovo sigurno bio je namijenjen domaćoj publici. Njezin mlađi koalicijski partner, liberalni Slobodni demokrati, veoma su skeptični kada su u pitanju dodatni zajmovi za pomoć prezaduženim zemljama eurozone. Istovremeno, Kršćansko-socijalna unija (CSU), bavarska sestrinska stranka CDU-a, ozbiljno razmatra anketiranje svog članstva po pitanju odobravanja novih financijskih paketa za Grčku.

'Lekcija iz Grčke jest da unatoč programu pomoći, situacija danas nije ništa bolja nego što eje to bila prije godinu dana. 'Naše članstvo mora biti konzultirano o temeljnom pitanju – trebamo li tolerirati drukčiju Europu', izjavio je glavni tajnik CSU-a Alexander Dobrindt.

I drugi Merkeličini konzervativci usprotivili su se Europskom stabilizacijskom mehanizmu - uspostavljenom 9. svibnja kao dio paketa mjera za stabilizaciju financijske situacije u Europi – što znači da će se njemačka kancelarka možda morati osloniti na oporbene glasove u njemačkom parlamentu, kada se najesen bude glasalo o navedenom mehanizmu EU-a vrijednom do 500 milijardi eura.

Čini se da joj je upravo to bilo na umu kada je odlučila osuti drvlje i kamenje na Grčku. 'Naravno da želimo euro i naravno da ne želimo vidjeti da jedna zemlja bankrotira. Ali ne možemo samo pružiti solidarnost i potom reći da te zemlje mogu nastaviti onako kako su radile i ranije', rekla je Merkel.

'Da, Njemačka će pomoći. Ali Njemačka pomaže samo kada i drugi također ulože napore, koji moraju biti vidljivi', precizirala je Merkel.

'Jeftin pljesak

Njezin govor, međutim, nije dobro primljen u njemačkoj oporbi. 'Gospođa Merkel opet je dala prednost populizmu nad argumentima. Sramotno je što se Merkel kocka s europskom idejom... Samo kako bi dobila pohvale tabloida. Ona potiče antieuropsku srdžbu', rekao je socijaldemokratski čelnik Sigmar Gabriel za Spiegel Online.

Zeleni su se s podjednakom žestinom obrušili na Angelu Merkel. Jedan od čelnika Zelene stranke, Cem Özdemir, kaže da Merkeličin 'proizvoljni odabir određenih tema ne pomaže državama poput Grčke, Portugala i Španjolske niti odražava pravo stanje stvari'.

Daniel Cohn-Bendit, šef Zelenih u Europskom parlamentu, Merkeličine poruke ocijenio je 'apsurdnima'. 'Naravno da ljudi na jugu Europe mnogo rade', rekao je. Prema njegovom mišljenju, Merkel bi trebala pružiti konkretne prijedloge, umjesto da 'traži jeftini pljesak'.