Svoju pomoć su nam ponudili Poljaci, koji predsjedavaju Unijom u drugoj polovici ove godine, najavivši moguće sazivanje izvanredne međuvladine konferencije o Hrvatskoj u srpnju. No da bi to bilo izvedivo, potrebno je postići dogovor o završetku hrvatskih pristupnih pregovora kojeg još uvijek nema.

Zemlje članice očekuju da će Europska komisija izaći sa zajedničkim pregovaračkim stajalištima za preostala otvorena poglavlja 15. lipnja, a onda preostaje premalo vremena kako bi svaka pojedina članica dala zeleno svjetlo izvješću o Hrvatskoj. Slovenija će o tome raspravljati u parlamentu. Zbog svega navedenog Hrvatska sigurno neće stići zatvoriti sva poglavlja na posljednjoj međuvladinoj konferenciji u lipnju, smatra naš izvor. Treba napomenuti da je rokove vezane uz lipanj i srpanj Hrvatska sama sebi zadala i oni malo znače nekim europskim zemljama.

Kada je u pitanju monitoring unutar Europske unije još uvijek se lome koplja i zemlje su podijeljene u dva tabora, a tijekom idućih tjedana odlučivat će se sudbini naše zemlje na putu prema Europskoj uniji.

Nizozemska koja je uvijek u krugu zemalja koje su izuzetno oprezne kada su u pitanju hrvatski pregovori i ispunjavanje svih mjerila drži nužnim da se, ako će se pregovori završiti početkom ljeta, uvede monitoring kao svojevrsna zaštita da će Hrvatska nastaviti ispunjavati svoje obaveze. Napomenimo ipak se govori o svojevrsnom monitoringu do ulaska u Europsku uniju i nitko ne razmišlja o nekakvom nadzoru Hrvatske nakon toga, objasnio nam je naš izvor.

Hrvatska je, primjerice, u stajalištima vezanim uz poglavlje 23 dala obećanja da će u određenom roku ispuniti preuzete obaveze. Recimo, za ispunjavanje mjerila iz područja ljudskih prava poput zapošljavanja manjina u državnim institucijama potrebno je vremena. Tijekom godinu dana monitoringom bi se moglo provjeriti dokle smo stigli u ispunjavanju te zadaće. Kako nam je naš izvor objasnio, monitoring bi bio njihova 'zaštitna mreža' s kojom bi mogli doći pred svoje parlamentarce i uvjeriti ih da će posao na koji se Hrvatska obvezala biti napravljen. Nizozemska želi uvjerljive dokaze da su reforme koje je Hrvatska poduzela održive i nepovratne, kaže naš izvor, blizak zemljama članicama.

S druge strane, Njemačka i sama Europska komisija drukčije gledaju na situaciju. Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle teško mogu pred svojim parlamentom braniti rješenje poput monitoringa jer oni priznaju samo dva moguća rješenja: posao je ili napravljen ili nije. Zbog toga se protive takvom rješenju. I Europska komisija sličnog je mišljenja jer uvođenje monitoringa nakon procesa pregovora i izvještaja o napretku dovodi u pitanje kredibilitet cijelog procesa. Trenutna situacija, u kojoj neke zemlje inzistiraju, a druge su izričito protive monitoringu, nikako ne ide u prilog skorom završetku pregovora, jer ih se time, gledajući s hrvatske pozicije, samo odugovlači.

U cijeloj priči, kaže naš europski izvor, bilo bi puno lakše da Hrvatska ima samo jedno poglavlje za zatvoriti. No na stolu ih je otvoreno još pet, a valja istaknuti da poglavlje 23 nije jedino zahtjevno. Tu je još i poglavlje 8 – tržišno natjecanje, koje je 'politički i veća prepreka od poglavlja 23' budući da je njime obuhvaćena problematika brodogradnje. U tom kontekstu važno je i pitanje kako će se razviti situacija s Dankom Končarom, navodnim kupcem triju škverova. Ako se ta kupovina ne realizira, u pitanje dolaze i hrvatski pregovori te zatvaranje poglavlja 8, saznajemo od našega diplomatskog izvora. Osim toga, sam datum završetka koji treba biti uvršten u poglavlje 33 (financijske i proračunske odredbe) zbog planiranja proračuna Europske unije Nizozemci shvaćaju kao tehnički okvirni datum, a ne politički obvezujući.