'Hrvatski angažman na Kosovu pokazuje nekoherentnost i jedan od paradoksa hrvatske vanjske politike. S jedne strane igramo na NATO i europske saveznike, pa smo na teritoriju jedne neprijateljske strane, a istovremeno preko EU uspostavljamo dobrosusjedske odnose s drugom neprijateljskom stranom', upozorio je vojni analitičar Igor Tabak u analizi događanja na Kosovu.

Za Tabaka je hrvatsko uključivanje u mirovnu misiju na Kosovu 'izgledalo kao kockanje', pa na upit treba li od zapovjedništva KFOR-a tražiti da ne šalju hrvatske snage u zadatke u kojima se događa otvoreni sukob odgovara kako je to - moguće.

'NATO funkcionira na konsenzusu i ako postoji dovoljno jaka politička volja, kroz takav se sustav može provući gotovo sve. Drugo je pitanje kako smo se odjednom sjetili da imamo helikoptere na Kosovu. Hrvatski kontingent u KFOR-u nije nov, nego je ondje godinu-dvije, iako je slanje na Kosovo prošlo u tišini', ukazao je Tabak.

Podsjetio je i na 'operativnu proceduru' po kojoj se zemlje koje pošalju svoje snage u NATO-ovu misiju ne tretiraju više kao nacionalne vojske, pa za Tabaka 'nitko ozbiljan nema dilemu jesu li sporni helikopteri pod punim zapovjedništvom NATO-snaga'. 'U misiji KFOR-a može se jasno postaviti granica hrvatskog sudjelovanja u nekim tipovima operacija, ali to do sada nije učinjeno', dodao je Tabak.

Ako se situacija zaoštri, ulogu hrvatskih snaga - resetirati

I iskusni hrvatski diplomat Tonino Picula, s angažmanom u nekim bivšim sovjetskim republikama, ukazuje kako su mirovne snage pod zajedničkim zapovjedništvom, no postoje situacije u kojima se točno mogu definirati zadaci pojedinog kontingenta. 'Određene zemlje jednostavno mogu reći kako će ići u misiju, ali da neće sudjelovati u borbenim operacijama. Moguće je to uraditi kad se dobije pozivnica ili profil misije', pojašnjava Picula.

Po njemu, 'pogoršanjem sigurnosnih prilika, konkretno na Kosovu, moguće je tražiti resetiranje uloge hrvatskih snaga i tražiti da ne budu uvučene u izravne oružane sukobe'. 'Ako do sukoba i dođe, a hrvatske snage se povuku, jasno treba istaknuti kako se ne radi ni o kukavičluku, ni o hrabrosti, nego o politički dizajniranoj ulozi', kaže Picula.

Govoreći o mudrosti sudjelovanja hrvatskih mirovnih snaga u zemljama regije s kojima Hrvatsku povezuju povijesne, političke, ekonomske i druge okolnosti, posebice nedavnog rata na ovim prostorima, Picula ima dva primjera po kojima to može biti korisno, ali i kontraproduktivno

'S jedne strane, Slovenci su se posljednjih 20 godina stalno predstavljali kao eksperti za poznavanje situacije u regiji i na tome sjajno profitirali, iako osobno mislim da nisu veći eksperti od Hrvata. Na drugoj strani, prilikom praćenja izbora u Moldaviji imali smo problema s rumunjskim izaslanstvom, kojima su Moldavci susjedi, jer nisu željeli prihvatiti zajedničku ocjenu o tom demokratskom procesu', upozorava Picula.

Tabak: Treba stati na loptu

Zanimljivo je doznati i što o mogućem nastavku sukoba, odnosno potencijalnoj eskalaciji sukoba, misli vojni analitičar Igor Tabak. Po njemu, stvari će krenuti prema smirivanju i treba 'stati na loptu'.

'Kad se priča o eskalaciji sukoba, treba imati u vidu da nijedna zemlja u regiji više nema ni izbliza vojne resurse kakve je imala prije 15-ak godina, pa do nekakvog balkanskog rata ni teorijski, ni praktično ne može doći', smatra Tabak.

Ipak, Tabak napominje kako je službena Priština, koja 'nema ništa veliko ni za izgubiti, a može samo dobiti', u prednosti u odnosu na Beograd za koji je Kosovo jako bolno pitanje. 'Na vidiku nije bilo nikakvo radikalno poboljšavanje pregovora i radikalno dobro rješenje, jer se njihovi stavovi jako razlikuju. Vlastima u Prištini, ako zadobiju kontrolu nad graničnim punktovima ili bilo koji pomak, oštrina svakako ide u korist', navodi Tabak.

Po njegovim prognozama, Prištini se otvara jako velik manevarski prostor, pa ga ne bi čudilo da idućih mjeseci do otvaranja pregovora Srbije s EU 'otvori jedna bitno agresivnija uloga Prištine koja će Beograd staviti pred jedan novi i neočekivani set problema, jer nisu navikli razgovarati s Kosovarima na taj način'.

Hrvatska inzistira na mirnom rješenju

Na kraju, bitno je čuti što o svemu misle vrhovni zapovjednik, odnosno hrvatska diplomacija. Na Zrinjevcu su, naime, suzdržani kad je riječ o mogućnosti da Hrvatska, ako sukobljene strane na Kosovu 'zakrve', zatraži nesudjelovanje svojih snaga u akcijama KFOR-a.
Veliki problem za hrvatske snage na Kosovu nastao je kad je srpski ministar policije Ivica Dačić javno obznanio da su helikopteri HV-a uključeni u akciju KFOR-a na granici Srbije i Kosova.

Na Pantovčaku ističu kako nije u redu isticati državljanstvo pripadnika mirovnih snaga, jer su i Kosovo i Srbija bile suglasne da KFOR održava mir na granici i pristale na sve zadane uvjete. Suradnici predsjednika Josipovića nisu se htjeli izjasniti o mogućnosti da Hrvatska zatraži, u slučaju zaoštravanja oružanih sukoba između Srba i Kosovara, nesudjelovanje hrvatskih vojnih snaga u akcijama KFOR-a.

'Hrvatska je na Kosovu u sastavu KFOR-a, u mirovnoj misiji NATO-saveza, i imamo obavezu pomoći i jednoj i drugoj strani u postizanju mirnog rješenja. Iskustvo pokazuje da se rješenja nalaze za stolom i u kompromisu te je potrebno da se nastavi dijalog Srbije i Kosova', smatraju u Uredu predsjednika. Ističu da je nastavak dijaloga Beograda i Prištine, a ne oružani obračun, jedino prihvatljivo rješenje.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Berislav Živković poručuje da je 'Hrvatska posvećena mirnom rješenju situacije na granici Kosova i Srbije' te da će 'sva politička rješenja koja idu u tom smjeru dogovarati s vrhom NATO-a'.