Balkanske 'prokletije'

Pred kraj 19. stoljeća, netko je pitao Bismarcka što će biti uzrok idućeg velikog rata u Europi. 'Neka prokleta stvar na Balkanu', dalekovidno je odgovorio Bismarck, piše Forbes u uvodu, dodajući da događaji u regiji danas nisu ništa manje značajni, imamo li u vidu da je Grčka, koja sada uznemiruje globalna tržišta, također balkanska država.

'Nažalost, moglo bi postati i daleko gore. Balkanska država Hrvatska trebala bi 2013. postati članica Europske unije. Ukoliko Hrvatska prije toga ne počisti vlastitu kuću, još jedna posrnula ekonomija dodatno će opteretiti EU, pogoršavajući već postojeće probleme', nastavlja Forbes. Ukratko: dug će narasti, veći teret past će na europske porezne obveznike, povećat će se rizik od odgode plaćanja kredita te će u konačnici posljedično ojačati pritisak i na američka tržišta. 

Forbes konstatira da Hrvatska kasni u EU dijelom i zbog slovenske zabrinutosti graničnim pitanjima, no približavanjem 2013. sve veća pažnja posvećuje se hrvatskim ekonomskim problemima.

'Zvijezda u usponu'

Nataša Srdoč, osnivačica i direktorica Adriatic Instituta, zvijezda je u usponu na hrvatskoj političkoj sceni, piše Forbes, dodajući da ona direktno adresira borbu protiv korupcije, koja je inače trenutno 'najprioritetnija inicijativa globalnih regulatornih institucija'.

Ukoliko su točni mnogi izvještaji, korupcija u Hrvatskoj toliko je nemilosrdna i sustavna da u potpunosti mijenja diskurs rasprave - od 'kako' bi Hrvatska trebala pristupiti EU-u do toga treba li Hrvatska uopće pristupiti bloku. Kako sada stvari stoje, članstvo Hrvatske u EU-u bilo bi još jedna obveza i odgovornost, koju u ovom trenutku ne možemo priuštiti uz aktualnu izloženost grčkom problemu, piše Forbes. Također, članstvo u EU-u moglo bi se pokazati katastrofičnim za hrvatski narod, stoji u tekstu.

'Hrvatska je rizično gospodarstvo i teret za porezne obveznike u EU-u i SAD-u zbog visokog duga i zaduživanja te trajno disfunkcionalnog pravosuđa', kaže Srdoč, koja je utemeljila vlastitu političku stranku, Hrvatska 21. stoljeća, s borbom protiv korupcije kao ključnom stavkom programa, uz poreznu reformu, zaštitu privatnog vlasništva i obiteljske vrijednosti.

Reforme bez rezultata

'Ne mislim da bi bila dobra ideja da jedan hrvatski političar kao neizabrani povjerenik EU-a raspolaže golemim ovlastima', oštroumno će Srdoč, piše Forbes. U posljednjem desetljeću, europski i američki porezni obveznici već su investirali gotovo milijardu eura u reforme 'bez ikakvih rezultata', a perspektiva odgode otplate duga mogla bi staviti Međunarodni monetarni fond u škakljivu situaciju: ili će pustiti Hrvatsku da bankrotira ili će nastaviti hraniti gladne hrvatske čelnike. (Socijalistička stranka SDP već podržava pribjegavanje MMF-u, primjećuje Forbes.)

EU je obećao dodatnih četiri milijarde eura vladinim institucijama koje su, izgleda, ogrezle u posvemašnju korupciju. 'Što više uložimo u tobožnje  reforme, režim postaje sve jači, iako europski ulagači koji su već utopili značajne svote u hrvatske banke, telekomunikacije i nekretnine – a tko zna kako su tekli ti pregovori s lokalnim birokratima – žele zaštititi svoje interese puštajući još jednog albatrosa na nebo Europske unije', piše Forbes.

Moguće je da će hrvatske političke sile u nastajanju dovesti do promjene, ukoliko su točni izvještaji o rastućoj javnoj podršci takvim promjenama - uz pretpostavku da će se u državi održati pošteni izbori, napominje Forbes, spominjući 550.000 ili 17 posto nezakonitih glasova koji su već mijenjali prijašnje izborne rezultate.

'Dražimo ih EU mrkvom'

'U najboljem slučaju, članstvo Hrvatske u EU prilika je da se ubrzaju vjetrovi promjena. Ukoliko je moguća totalna promjena režima, dobar savjet nam je da takvu promjenu podržimo financijski i putem raspoloživih komunikacijskih kanala', piše Forbes.

Ukoliko pak promjena režima još nije moguća, 'treba ih dražiti EU mrkvom kako bi se postigli barem neke opipljive rezultate'. Primjerice, u toj naciji od 4 milijuna ljudi, više od milijun parnica blokira sudove, što vladajućoj eliti omogućuje, kako kaže Srdoč, da pritvore nekoliko svojih s jedva ijednom podignutom optužnicom. 'Jedan uvjet za EU članstvo mogao bi biti nadzor pravosudnih stručnjaka iz nacija sa jakim tradicijama vladavine prava, koji će posjećivati Hrvatsku', ufa se Forbes.

Dramatična uloga Hrvatske

Američki utjecaj je ograničen, iako pohvale ide senatoru iz Alabame Jeffu Sessionsu za njegovu snažnu podršku jačanju vladavine zakona i promjena utemeljenim na slobodnom tržištu u Hrvatskoj. Nevladine udruge poput Transparency Internationala (TI) ostvarile su dvojben učinak. Prema Srdoč, TI Hrvatska prima sredstva od Hrvatske elektroprivrede u državnom vlasništvu, koja se i sama našla pod optužbama za korupciju, kao i od Ministarstva vanjskih poslova. Ona vjeruje da ipak postoji prostor za 'robusniji angažman' Transparency Internationala.

'Zapravo, teško je zamisliti drugi primjer u kojemu je puni angažman na antikorupcijskoj fronti trebao biti robusniji. Hrvatska je dramatični dokaz onoga o čemu antikorupcijski pioniri govore već godinama: da je u pitanju više od integriteta jedne države ili korporacije.

Na kocki je mnogo više toga. U ovom svijetu postoji delikatna globalna ravnoteža. Ako nacije poput Hrvatske budu igrale veliku ulogu na međunarodnoj pozornici bez jačih antikorupcijskih inicijativa, ta ravnoteža pomaknut će se iza granice izdržljivosti', zaključuje Forbes.