Oporavak europskog gospodarstva zaustavljen je i BDP će stagnirati sljedeće godine, objavila je u četvrtak Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama, dan nakon što su predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy naznačili da bi moglo doći do radikalnog preustroja Europske unije.

Prema 'Europi s dvije brzine', kako su novi model prema Sarkozyjevim riječima već krstili europski mediji, integrirana i ojačana eurozona bila bi svojevrsna 'prva zona' EU-a i model za europsku budućnost. Nitko ne očekuje, rekao je Sarkozy, da je moguća potpuna integracija svih 27 članica; federacija pogotovo neće biti izgledna nakon priključenja Balkana, kada će EU sačinjavati '33, 34 ili 35 zemalja'.

Iza takve inicijative stao je i Barroso, umatajući dosad najkonkretniji udar na nečlanice eurozone - prvenstveno Veliku Britaniju, koja je isključena iz pregovora o rješavanju krize monetarne unije - u dužni celofan. 'Brzina Europske unije, pa i eurozone, ne može biti brzina onih najsporijih ili onih nesklonih integraciji', rekao je Barroso, pozivajući 'nesklone' da ne koče one koji žele ići prema većoj integraciji.

Priznao je da je najveći izazov 'kako produbiti integraciju eurozone, a da se ne stvori jaz prema onima koji još nisu u njoj', dodajući da podijeljena Unija neće funkcionirati.

Nervoza u europskim kabinetima

Podjele u Europskoj uniji intenzivirane su od jačanja gospodarske krize u Grčkoj, kada je postalo jasno da je potrebno iznaći modele za hitno rješavanje problema eurozone, koji će se nužno odraziti na sustav funkcioniranja Europske unije. U nastojanju da što prije dođu do rješenja, čelnici eurozone zanemarili su države s vlastitim valutama koje su počele zbijati redove u nastojanju da se i njihov glas čuje.

Barrosov poziv svim zemljama Europske unije da prihvate euro tumači se kao dosad najžešća pljuska Velikoj Britaniji, ali i Danskoj - jedinim članicama EU-a koje su poručile da se nikada neće priključiti eurozoni.

Podjela je dovela do oštrog sraza između Sarkozyja i britanskog premijera Davida Camerona, o čemu svjedoči i Sarkozyjeva izjava da mu je 'zlo' od toga da Britanija govori zemljama eurozone što im je činiti.

O osjetljivosti stvari svjedoči i promptna reakcija glasnogovornika njemačke kancelarke Angele Merkel, koji je u četvrtak opovrgnuo da se njemačka vlada zauzima za manju eurozonu. Politika Berlina fokusirana je na stabilizaciju eurozone kao cjeline, poručio je glasnogovornik.

Pojačanu nervozu u europskim kabinetima potaknula je izjava neimenovanog visokog dužnosnika iz Bruxellesa, koji je u srijedu za Reuters izjavio da su Francuska i Njemačka posljednjih mjeseci vodile intenzivne konzultacije o sastavljanju 'liste onih koji ne žele biti dio kluba (jezgre eurozone) i onih koji jednostavno ne mogu biti dio'.

'Trenutak istine'

No unatoč Sarkozyjevom govoru o 'jezgri' i jačoj integraciji eurozone, burze u posljednje dvije godine njeguju veoma različite pristupe pojedinim državama u eurozoni. Francuski predsjednik nastoji skrenuti pažnju s gospodarskih problema Francuske i izbjeći sudbinu Italije, kojoj rastu cijene zaduživanja.

Rukavice je u četvrtak skinuo i britanski premijer, upozoravajući na primjeru Italije da još uvijek nema vjerodostojnog plana kako se nositi s golemim dugovima i deficitima.

'Italija je treća po veličini zemlja u eurozoni. Njezino sadašnje stanje predstavlja neposrednu opasnost za eurozonu i trenutak istine se brzo približava', dodao je.

Cameron je pozvao čelnike eurozone na hitnu akciju spašavanja eura, zaključujući da 'što se više odugovlači, opasnost je veća'.