Iran je jasno dao do znanja da će primjereno odgovoriti u slučaju napada Izraela ili SAD-a. No što Iran zapravo može učiniti? Bi li posljedice izraelskog napada mogle biti toliko ozbiljne da bi vojna akcija bila uistinu najmanje poželjna opcija u smislu zaustavljanja iranskog nuklearnog programa? Odgovore na teška pitanje djelomično pruža BBC
'Sposobnost Irana da direktno uzvrati na izraelski napad ograničena je. Zastarjelo iransko zrakoplovstvo potpuno je deklasirano u odnosu na Izrael i raspolaže ograničenim brojem balističkih projektila koji bi mogli dosegnuti Izrael', kazao je Mark Fitzpatrick, direktor programa za razoružanje u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Fitzpatrick navodi na iranski arsenal uključuje Ghadr-1, modificiranu verziju Shahaba-3, s dometom od 1.600 kilometara. Novi iranski projektil, Sajjil-2, također može dosegnuti Izrael, ali još nije u potpunosti operativan, dodao je Fitzpatrick, napominjući da su oba navedena projektila previše neprecizna da bi imala učinak na vojne ciljeve s konvencionalnim oružjem. Osim toga, njihovo korištenje ne bi bilo učinkovito za prijenos kemijskog i biološkog oružja, a Iran nema ni nuklearno oružje.
Ukratko, on vjeruje da bi iranski napad projektilima predstavljao samo 'simboličnu gestu'.
Rat preko saveznika
Fitzpatrick vjeruje da bi Iran uzvratio na izraelski napad 'asimetrično, putem svojih zastupnika'. Iranski saveznik, šijitska islamistička skupina Hezbollah, posjeduje više od 10.000 raketnih bacača na jugu Libanona, od kojih je mnoge osigurao upravo Iran.
'To su uglavnom višecjevni raketni bacači dometa 25 kilometara, poznati kao kaćuše, ali i Fahr-3 (domet 45 km), Fajr-5 (75 km), Zelzal-2 (200 km) i moguće Fateh-110 (200 km), uz oko deset Scud-D projektila koji mogu nositi 750 kilograma tereta i pogoditi bilo koji cilj u Izraelu.'
On kaže da članovi palestinskog islamističkog pokreta Hamas, koji kontrolira Pojas Gaze, također mogu napasti Izrael s raketama kratkog dometa.
Velika opasnost pritom je izbijanje sukoba između Izraela i Hezbollaha, ili Izraela i Hamasa. Uz povećanu nestabilnost na Bliskom istoku i sirijsku krizu, raste i rizik da bi izraelski napad rezultirao mnogo širim regionalnim požarom.
Mornarička akcija u Zaljevu
Iranska mornarica, osobito mornarički dio islamističke Revolucionarne garde, dobro su opremljeni malim, brzim plovilima osposobljenim za sijanje mina ili grupne napade na veće brodove.
Na kopnu, Iran također posjeduje respektabilne protubrodske projektile, koji se mogu koristiti za zatvaranje vitalne naftne žile – Hormuškog tjesnaca.
Američka mornarica uvjerena je da bi u tom slučaju mogla ponovno otvoriti tjesnac. No takva akcija nosila bi rizik produljenog konflikta između SAD-a i Irana, što bi kratkoročno imalo veliki utjecaj na cijene nafte.
Daniel Byman, stručnjak za protuterorizam pri organizaciji Brookings u Washingtonu, kaže da u slučaju izraelskog napada postoji 'značajna zabrinutost da bi Iran i skupine poput libanonskog Hezbollaha mogle pribjeći terorističkim napadima'.
'Iran je povremeno koristio takve napade da izvrši odmazdu na neprijatelje, osobito one koje nije mogao pogoditi drugim sredstvima', rekao je Byman.
Skriveni rat, istaknuo je Byman, već je na djelu, pri čemu Izrael ima više uspjeha – sjetimo se samo smaknuća iranskih nuklearnih znanstvenika. 'Nisam siguran da bi Izrael intenzivirao takve napade uoči vojnog udara, ali bi to mogao učiniti Iran', dodao je.
Neprofesionalizam iranskih službi
Byman nije siguran koliko bi učinkoviti bili iranski napadi. 'Pokušaji napada Irana u Indiji i Tajlandu pokazuju da je Teheran odlučan napasti Izrael, vjerojatno osvećujući ubojstva čelnika Hezbollaha poput Imada Mughniyeha i napada na iranske nuklearne znanstvenike.'
'No ti nedavni napadi nisu bili dobro izvedeni, što sugerira da je profesionalizam iranskih službi neujednačen.'
'Ako ne odgovore u pravoj mjeri, mogli bi izgubiti ugled, a ako odgovore u prevelikoj mjeri, mogli bi izgubiti glave', rekao je Karim Sadjadpour, specijalist za Iran u organizaciji Carnegie Endowment for International Peace.
'Iran će htjeti odgovoriti toliko da prodrma regionalnu sigurnosnu situaciju i negativno utječe na svjetsku ekonomiju, kako bi potaknuo međunarodnu osudu SAD-a i Izraela', ali ne toliko da izazove osvetnički udar SAD-a.
Iskreno, nisam siguran kako će to učiniti. Ako Iran pokuša destabilizirati svjetske energetske izvore, bilo tako što će raketirati naftom bogati istočni dio Saudijske Arabije ili pokušajem zatvaranja Hormuškog tjesnaca, SAD neće ostati po strani', rekao je Sadjadpour.
