Povodom Međunarodnog dana žena, predsjednik Ivo Josipović okupio je u četvrtak u svom uredu na Pantovčaku 'prvu momčad' hrvatske politike na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Borisom Špremom, koji su se pridružili mreži muških lidera u borbi protiv nasilja nad ženama
U suradnji s predstavništvom UN-a u Hrvatskoj, Josipović je u okviru okruglog stola 'Zaustavimo nasilje nad ženama' ugostio i ministre Željka Jovanovića Orsata Miljenića Miranda Mrsića, v. d. ravnatelja policije Dražena Viteza, niz predstavnika državnih institucija i nevladinih organizacija te glazbenike Olivera Dragojevića i Zlatana Stipišića Gibonnija.
Josipović se, naime, prošle jeseni pridružio kampanji glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona za stvaranje mreže muških lidera u borbi protiv nasilja nad ženama te nastavlja okupljati muškarce koji svojim ugledom, utjecajem i djelima mogu po tom pitanju pozitivno djelovati na mlade generacije.
Milanović: Nadilaženje vječne mantre
Premijer Milanović čestitao je Dan žena, navodeći da je 8. ožujak, 'ili 8. mart, kako se nekada govorilo', postao decentan i fino moderiran građanski praznik. No nije uvijek bilo tako, upozorio je Milanović: 'Dio naše kulture i kulture srca bila je i vječna grozna priča o nasilju nad ženama, kao onima slabijima, koje ne mogu uzvratiti udarac.'
Najuspješnije, najrazvijenije i najhumanije države na svijetu su ujedno i europske države sjevera u kojima su se žene izborile za svoj status, ne šakama, nego upornošću i moralom, rekao je Milanović.
U Hrvatskoj puno se promijenilo u posljednjih 20 godina, ali promjene nema preko noći. 'Vječna mantra, naša tradicija, jednostavno ne pali', rekao je Milanović, dodajući da se Hrvatska treba odreći svog 'divljačkog balasta' onako kako su to znali učiniti oni najuspješniji.
Šprem: Potpišite Istanbulsku konvenciju!
Boris Šprem ustvrdio je da je nasilje nad ženama - fizičko, seksualno, ekonomsko i psihičko - daleko rasprostranjenije nego što se misli. Pritom, svaki tip nasilja nerijetko ostavlja traume na cijelu obitelj, a nelagodi doprinosi i to što žene žrtve nasilje često nastavljaju živjeti s nasilnicima.
'Posljedice su nesagledive. Žene i njihove udruge nose preveliki teret da bi se same borile protiv nasilja nad ženama. Odgovor je u prevenciji i sustavnoj brizi društva i svih institucija', rekao je Šprem, dodajući da je Sabor donio niz zakona prilagođenih standardima i pravnim stečevinama EU-a o zlostavljanju žena i nasilju u obitelji. Osobito značajan je Zakon o ravnopravnosti spolova, koji štiti žene u sferama obrazovanja, zapošljavanja i političkog odlučivanja.
Sabor, u kojemu radi 24 posto žena, i ubuduće će kroz resorne odbore pružati svoj doprinos borbi protiv nasilja nad ženama, rekao je Šprem, koji očekuje da će hrvatska Vlada što prije potpisati tzv. Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe o ženama, kako bi je Sabor mogao ratificirati.
Josipović: Biti muško ne znači biti nasilan
Predsjednik Josipović rekao je da na današnji dan 'činimo ono što bismo morali činiti svaki dan: sjetiti se da su se žene kroz stoljeća hrabro borile za svoju ravnopravnost'. Podsjetio je da još uvijek ima društava koja 'žene drže u stanju nedostojnom ljudskog bića'. Pritom, ni hrvatsko društvo nije savršeno – i u njemu se događaju obiteljsko nasilje, lošije plaće za isti posao, fizičko i psihičko nasilje i razni oblici diskriminacije nad ženama.
Provodeći kampanju UN-a u Hrvatskoj, Josipović naglašava da su lideri oni muškarci koji po kvalitetama imaju snagu biti uzor.
'Uzor je iznimno važan, jer do promjene u glavama mogu dovesti samo uzori svojim ponašanjem', rekao je Josipović. Naveo je da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj ubijeno 305 žena u dobi od 22 do 47 godina i da žene čine više od 80 posto žrtava obiteljskog nasilja. Kao predsjednik, ali i suprug, otac, prijatelj i suradnik, Josipović želi da Hrvatska pošalje snažnu poruku kako 'biti muško ne znači biti nasilan'.
'Biti muško znači isto što i biti žensko, uz jednaka prava i mogućnosti. Razlike među spolovima nisu razlike koje smiju prouzročiti ikakvu razliku među ljudskim bićima. Pozivam sve muškarce da budu lideri borbe za ravnopravnost muškaraca i žena te omoguće svojim kćerima, suprugama, majkama, prijateljicama, susjedama, da budu jednake u društvu', poručio je Josipović.
V. d. ravnatelja policije Dražen Vitez rekao je da je stvaranje mreže muškaraca na visokim položajima od iznimne važnosti u suzbijanju nasilja nad ženama i razvijanja kulture nenasilja. U tom kontekstu, od iznimnog je značenja uloga policije, pri čemu primjena represivnih policijskih mjera neće sama po sebi riješiti problem.
'Mladima moramo biti primjer svojim ponašanjem. Važno je informirati žrtve i društvo o dostupnim oblicima pomoći i osigurati pružanje pomoći', rekao je Vitez, dodajući da raste broj optužnih prijedloga i kaznenih prijava protiv policijskih službenika vezanih uz nasilje u obitelji. U MUP-u, inače, radi gotovo 30 posto žena, a policijskih službenica ima 15 posto. 'Nećemo stati na tom broju', rekao je Vitez.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je da sa stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona s prvim danom 2013. stiže i suvremeniji pristup tretiranju kaznenih djela, uključujući ona počinjena protiv žena. Važno je, dakako, ostvariti punu primjenu zakona u praksi.
'Težimo postizanju brzog i učinkovitog postupka, koji žrtvi dajesatisfakciju, a počinitelja brzo i učinkovito uklanja iz sredine gdje jenešto počinio', rekao je Miljenić, dodajući da je potom potrebno poduzeti sve kako bi se spriječio slijed događaja u kojemu počinitelj ponavlja svoj čin.
Naglasak Ministarstva pravosuđa bit će na okrupnjavanju sudova te na specijalizaciji i edukaciji sudaca. 'Bitna je promjena uglavama. Možemo promijeniti zakonodavni okvir, ali bez kvalitativnepromjene vezane uz sudstvo i sve sudionike kaznenog postupka nećemo ostvaritiznačajnu promjenu', rekao je Miljenić.
Utemeljen je i poseban sektor u Ministarstvu koji će se baviti žrtvama i potporomsvjedocima, jer je važno omogućiti žrtvi davanje iskaza putem određenihtehničkih pomagala da ne mora doći u fizički kontakt s počiniteljem.