Da bi paket s mjerama štednje za ovu godinu u visini 812 milijuna eura, koji je predložila vlada a o njemu još treba odlučiti parlament, zajedno sa štrajkovima mogao izazvati političku krizu ocijenilo je 79,6 posto ispitanika, a 18,8 posto se s time nije složilo, u telefonskoj anketi agencije Delo Stik provedenoj sredinom prošlog tjedna.

Glavni je prigovor oko dvije trećine ispitanika u anketi da mjere štednje, koje bi trebale smanjiti previsok javni dug i proračunski deficit te ih dovesti u okvir zahtjeva fiskalnog pakta, nisu uravnotežene jer previše pogađaju srednji i niži sloj te ugrožavaju stečevine socijalne države.

Skoro 100.000 zaposlenih u slovenskom javnom sektoru u srijedu je štrajkalo protiv najavljenih mjera štednje, no ispitivanje Dela pokazuje da su Slovenci u pogledu opravdanosti štrajka podijeljeni. Da podržava štrajk, izjavilo je 50 posto ispitanika, a 49 posto da ne podržava.

Mjere štednje o kojima će krajem ovog i početkom idućeg mjeseca, u sklopu rebalansa državnog proračuna, odlučivati parlament uključuju smanjenje plaća u javnom sektoru, ali i niz nepopularnih mjera kao što su smanjivanje dosadašnjih prava na regres za godišnji odmor, naknada za porodilje i nezaposlene te manje nadoknade za bolovanja.

Ako ne dođe do dogovora o kompromisnim rješenjima slovenski sindikalni čelnici najavili su da će mjere štednje, ako ih parlament prihvati, osporavati na referendumu. To bi pak, po ocjeni vlade i njoj bliskih ekonomista, mogao biti uvod u 'grčki' scenarij, jer bi uslijedila politička kriza, a produbila bi se gospodarska i financijska. Vlada premijera Janeza Janše upozorila je da bi strani povjerioci i Europska unija izgubili povjerenje da Slovenija može ispunjavati obveze koje je dala za smanjenje javnog deficita, a vlada ne bi mogla dobiti pod povoljnim uvjetima kredit za pokrivanje ovogodišnjeg proračunskog manjka pod podnošljivim uvjetima.