Nizozemska manjinska vlada premijera Marka Ruttea pala je zbog nemogućnosti dogovora oko rezanja budžeta kako bi se zadovoljili kriteriji Bruxellesa o deficitu koji ne smije preći tri posto. U Nizozemskoj u rujnu slijede novi izbori, na kojima lijeva opozicija ima velike šanse za pobjedu, što znači i da bi Angela Merkel mogla izgubiti jednog od vjernih saveznika u rješavanju krize eura
Kao što je u Nizozemskoj tradicija, premijer Mark Rutte je otišao kraljici Beatrix u ponedjeljak popodne i uručio joj pismenu ostavku svojeg kabineta, a ona je u srijedu odlučila da će izbori biti u rujnu. Rutteova manjinska vlada sastavljena od njegovih desnih liberala i demokršćana ostala je s tek 52 zastupničke ruke u parlamentu sa 150 članova jer je podršku Rutteu odlučio povući desničarski populist Geert Wilders. Dotični je u Europi najpoznatiji po svojim islamofobnim ispadima, no u Nizozemskoj se također ističe i po svojem euroskepticizmu, koji je ovaj puta imao priliku trenirati u raspravi oko smanjenja budžetskog deficita.
Još od subote Rutte nije imao potrebnu većinu u parlamentu, i to zbog pregovora o paketu mjera štednje od 14 milijardi eura, kojim bi Nizozemska trebala ispuniti fiskalni pakt eurozone po kojem budžetski deficit ne smije prelaziti tri posto. Političke volje za to ipak nije bilo, pa je Wilders izjavio da fiskalni pakt ne smije biti jedini kriterij.
Ministar financija Jan Kees de Jager, inače demokršćanin, pak smatra da je situacija zabrinjavajuća, te je najavio da je njegov cilj pronaći parlamentarnu većinu za prijedlog budžeta koji bi uključivao radikalne mjere štednje. De Jager je izjavio da je 'vrlo važno međunarodnim financijskim tržištima pokazati da će Nizozemska biti i ostati stabilna u bilo kakvim uvjetima'.
No, njegov stav teško da će dijeliti većinom lijeva opozicija, pa ni Wildersova stranka koja je već izrazila protivljenje radikalnoj štednji.
Zbog svega toga u utorak je bilo prilično burno u nizozemskom parlamentu, kojeg odjednom prate najvažniji europski mediji, za koje se inače ne može reći da su pretjerano zainteresirani za tamošnja politička nadmudrivanja.
Vjetar u Wildersova leđa
Bitanski Guardian piše o 'verbalnim sukobima u nizozemskom parlamentu', napominjući da je tržište ipak relativno mirno reagiralo na vatrenu raspravu među strankama. Premijer u ostavci Rutte pledirao je za radikalan paket štednje od 14 do 16 milijardi eura 'kako bi se državne financije dovele u red', no replicirao mu je odmah vođa socijaldemokrata Emile Roemer: 'Ne može se rezati rigorozno ako će to dovesti ljude i ekonomiju u loš položaj. Deficit od tri posto u sljedećoj godini nije izvediv.' Roemer zato predlaže vlastiti plan štednje, s kojim bi se deficit smanjio u sljedećoj godini na 3,6 posto.
Kada je za govornicu izašao desničarski populist Geert Wilders, koji je Rutteovu manjinsku vladu podržavao 18 mjeseci, krenulo je očekivano huškanje: 'Ne možemo srezati potrošnju za 14 milijardi eura, a istovremeno transferirati milijune Bruxellesu i onom groznom stabilizacijskom fondu ESM te još i slabićima u Grčkoj.' Wilders je u ime svoje Slobodarske stranke predložio da budžetski deficit od tri posto bude cilj za 2015., pozivajući se na fiktivni par Nizozemaca Henka i Ingrid, koje često spominje u svojim istupima: 'Henk i Ingrid moraju nam biti važniji od Bruxellesa!'
Kako stvari sada stoje, Nizozemska bi mogla izaći na nove parlamentarne izbore nakon ljeta, kako trenutno predlaže lijeva opozicija. Nekakva prijelazna ili tehnička vlada pak mora predložiti budžet koji je zadovoljavajući za kakvu god parlamentarnu većinu je sada moguće sakupiti. Kraljica Beatrix je u utorak i službeno raspisala izbore za rujan.
Je li Fiskalni pakt doživio debakl?
No, pad nizozemske vlade zbog krize eura samo je jedan od nizu pokazatelja da agoniji zajedničke valute nije ni približno kraj. Naročito je zbog svega zabrinuta aktualna njemačka vlast, predvođena kancelarkom Angelom Merkel i ministrom financija Wolfgangom Schaubleom, koji su se za spas eura dosjetili samo da treba radikalno rezati i štedjeti. U međuvremenu se malo tko u EU slaže s takvim pristupom, pa potencijalni budući francuski predsjednik Francois Hollande već najavljuje kako će zatražiti reviziju Fiskalnog pakta EU-a, koji smatra previše strogim i preprekom za ekonomski oporavak.
Njemački dnevnik Suedduetsche Zeitung u komentaru pak upozorava da je padom nizozemske vlade 'Berlin izgubio stabilnog saveznika'. Većina njemačkih medija izražava veliku zabrinutost padom vlade u Nizozemskoj ('debakl' za Financial Times Deutschland koji dodaje i da bi se istom riječju uskoro mogao opisati Fiskalni pakt koji je Merkel progurala prije tri mjeseca), ali i širim implikacijama za stabilnost Europske unije. 'Propada li Europa?' pita se poslovni dnevnik Handelsblatt na naslovnici, dok konzervativni Die Welt piše o 'jadnoj Europi'.
