Prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća broj Meksikanaca povratnika i iseljenika u SAD sveden je na nulu, jer je stopa nezaposlenosti niža nego kod susjeda. Usto, trenutačni gospodarski rast u Meksiku viši je nego u SAD-u
'Meksikanci prelaze i dalje Rio Grande, ali u suprotnom smjeru', komentirao je kanadski ekonomski analitičar Richard Dipal.
Posle velikog imigracijskog vala od 12 milijuna meksičkih građana koji su se uselili u SAD tijekom protekla četiri desetljeća, i to polovica njih ilegalnim putem, ponovo je uspostavljena ravnoteža između broja meksičkih iseljenika i povratnika u zemlju.
Razlozi ovakve demografske bilance su prije svega ekonomske prirode.
Dok prva ekonomska sila svijeta s teškoćom uspijeva savladati financijsku krizu 2008-2009, Meksiko bilježi impresivne ekonomske rezultate, ostavljajući iza sebe svog glavnog konkurenta Brazil. Meksikanci su poslije krize 2008. shvatili da je lakše doći do posla u svojoj zemlji nego u susjednom SAD-u kojem su se donedavno divili.
Naime, stopa nezaposlenosti u Meksiku pala je na 4,6 posto u ožujku ove godine, a ona u SAD-u prelazi osam posto. Već dvije godine gospodarski rast Meksika od 8,3 posto je gotovo dvostruko veći nego u SAD-u. Čak ni 'tigar' Latinske Amerike, Brazil, nije uspio pratiti ovakav trend meksičkog gospodarstva.
Bez obzira na zvijezde rastućih ekonomija, Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu, kao i na loš ugled zbog ogromne korupcije u zemlji i rata protiv droge u kojem je za šest godina 50.000 osoba izgubilo život, Meksiko je uspio umnožiti svoja tržišta zahvaljujući prije svega raznovrsnim komercijalnim sporazumima o slobodnoj trgovinskoj razmjeni sa Sjevernom Amerikom.
Meksiko je 2006. izvozio 90 posto svoje robe u SAD, a sada manje od 80 posto, s tendencijom rasta u latinoameričke zemlje. Veliki ekonomski uspjeh Meksika privlači sve veći broj stranih investitora, poput uglednih kompanija Volkswagen i Nissan koje su uložile na stotine milijuna dolara u otvaranje tvornica na tom prostoru koje sada plasiraju svoje proizvode širom svijeta.
Izvoz prerađivačkog sektora koji je 1980. predstavljao dva posto bruto domaćeg proizvoda, sada predstavlja četvrtinu ekonomske aktivnosti u zemlji. Meksiko obiluje mladim obrazovnim kadrom, broj inženjera na 1.000 osoba iznosi 0,6 posto, a u SAD 0,2. Nafta više nije glavni izvozni adut zemlje; prije trideset godina 70 posto ukupnog izvoza zemlje svodio se na prodaju ove sirovine, a danas on prelazi 14 posto. Meksiku preostaje riješiti, osim problema korupcije i droge, i pitanje velike koncentracije bogatstva i manjka konkurentnosti u pojedinim sektorima, što koči daljnje investiranje.
