Bauk Amerike kruži Europom! Europska unija se nalazi u najvećoj krizi od svojeg osnutka prije nekoliko desetljeća, a jedan od razloga je taj što se uspostavila zajednička valuta koju nije pratilo i jačanje političke unije. Mnogima je ideja stvaranja europske superdžave iliti Ujedinjenih Europskih Država oduvijek bila problematična, većinom jer članice nisu baš spremne odreći se cijelog nacionalnog suvereniteta, no s druge strane, oduvijek postoje politički vizionari (ili možda sanjari?) koji u budućnosti Europu vide kao jednu veliku državu.

S obzirom na aktualno krizno stanje unutar EU-a, a još više unutar 17 članica eurozone, nešto će se morati mijenjati. Trenutno 17 različitih država sa 17 različitih vlada, 17 izbornih ciklusa, 17 ekonomskih politika i 17 poreznih sustava koristi jednu valutu! Ako se pita bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera, rješenje je stvaranje zajedničke europske države. Fischer je o tome već često pisao, a svoj stav je još jednom iznio u friškom intervjuu za talijanske novine Corriere della serra: 'Europa, ili bar eurozona, mora ići prema nekoj vrsti federacije.' Fischer kao primjer navodi legendarnog američkog ministra financija Alexandera Hamiltona, koji je u ratu za američku nezavisnost 'federalizirao dugove saveznih država koje su bankrotirale zbog pobune i sukoba s Englezima', a da toga nije bilo, smatra Fischer, 'američka bi federacija propala'.

The Economist: Ili superdržava ili propast!

Ugledni britanski časopis The Economist, koji pak nije poznat po lijevim skretanjima kao bivši šef njemačkih Zelenih, u svojem najnovijem broju zagovara manje-više istu stvar. The Economist u tekstu naslovljenom 'Europski izbor' objašnjava kako za EU u biti postoje samo dvije dugoročne opcije: prva je raspad i povratak sitnonacionalnim interesima koji su doveli do dva svjetska rata, a drugi je stvaranje 'europske superdržave'. 'Ograničena verzija federalizma je daleko manje mizerno rješenje krize nego raspad eura i možda cijele Unije', zaključuje The Economist.

Arhitekt eura Jacques Delors je tada opširno govorio o federalizmu kao uređenju koje treba pratiti zajedničku valutu. Po njegovoj viziji, nacionalne centralne banke trebale su prestati postojati, no Njemačka se nije mogla odreći Bundesbanke, pa su temelji eura – ne samo zbog toga, naravno – od početka bili klimavi. No, sada se opet spominje federalizam, kao što je to nedavno u zapaženom govoru učinio Joerg Asmussen, njemački predstavnik u Europskoj centralnoj banci i blizak suradnik kancelarke Angele Merkel. Asmussen je pred odabranom publikom govorio o 'prednostima federalizma': 'Prednosti valutne unije su toliko velike da ih se treba još politički produbiti. Konkretno, to znači uvođenje fiskalne, bankovne i demokratski legitimirane političke unije.'

U tom kontekstu se treba vratiti na Alexandera Hamiltona, kojeg je i Joschka Fischer spomenuo. Njegovi glasoviti 'Federalist Papers' iz 18. stoljeća i danas nude primjenjive recepte za budućnost Europe, ukoliko Stari kontinent krene u pravcu federalizma. Na prvi pogled nitko ne bi rekao, no možda će svoju bolju budućnost Europa naći u američkoj prošlosti.