Iako su se mediji raspisali da će Vlada tražiti novac od Europske komisija za gradnju Pelješkog mosta, prva opcija u rješavanju toga problema je ipak gradnja cestovnog koridora kroz zaleđe Neuma, saznajemo od visokog izvora iz Vlade
Pelješki most je projekt koji će Vlada rješavati kada bude za njega imala financijska sredstava, ali i kad bi uspjela u financiranju, on ne bi bio izgrađen do 1. srpnja 2013. godine, što znači da je potrebno pronaći drugo rješenje, a prvi izbor Vlade je gradnja koridora. U tom kontekstu tripartitnih razgovora pokušat će se doći do rješenja i ostalih otvorenih pitanja koja muče Hrvatsku i BiH, poput pitanja statusa Luke Ploče. Europska strana smatra da se rješenje treba donijeti do sljedećeg ljeta jer Hrvatska inače neće imati 'dobar početak' u EU.
Što se tiče pitanja ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom, opravdano postoji najveći strah da bi Slovenija mogla usporavati ratifikaciju dok se ne riješi pitanje Ljubljanske banke, priznao je hrvatski izvor iz Vlade. Naša strana će nastojati odvojiti pitanje Ljubljanske banke od procesa ratifikacije, ali ne postoji način na koji bi to mogla učiniti ako Slovenija bude ustrajala u svom naumu. Lako je moguće da Slovenija bude posljednja zemlja koja će ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom. Prema dogovoru, dvije zemlje bi trebale imenovati eksperte koji bi pomogli u rješavanju pitanja Ljubljanske banke. Hrvatska će svoga imenovati u četvrtak na sjednici Vlade, a Slovenija je već imenovala Franca Arhara. Ipak, kako kaže naš izvor iz Vlade, postoje indicije iz Slovenije da neće doći do ratifikacije dok oni ne predlože neko rješenje.
Nerazumijevanje koje je obilježilo nekoliko prvih mjeseci suradnje između Vlade i Europske komisije prevladano je uglavnom na način da je Zagreb popustio pritiscima iz Bruxellesa. U EK-u su sada uvjereni da će nova hrvatska Vlada ipak poštivati obaveze koje je preuzela bivša vlada Jadranke Kosor i uvjete uz koje su zatvoreni pristupni pregovori s Europskom unijom, saznajemo od izvora bliskog Europskoj komisiji.
Vlada je odustala od novoga zakona o policiji, ukinula je poseban porez telekomunikacijskim operaterima, a i u najvećem dijelu je poslušala Bruxelles kada je u pitanju Zakon o HRT-u, ostala je problematična samo većina kojom se donosi taj zakon. Također, zakon o sukobu interesa se zasad također neće mijenjati.
Što se tiče brodogradilišta, brodogradilište Brodosplit bit će prodano DIV-u unatoč kaznenoj prijavi protiv njegova vlasnika, Brodotrogir će dobiti vlasnika između Danka Končara i Slobodna Ljubičića koji su obećali zadržati barem dio brodograđevne djelatnosti. Što se tiče brodogradilišta 3. maj, ideja je da njega privatizira Uljanik koji bi dijelom dokapitalizirali fondovi. Bruxelles još uvijek nema stav prema ovom rješenju i o svemu bi se trebao izjasniti krajem kolovoza.
